Mladi: Ponosni na grad, ne želimo u EU!
Opis društvene slike Splita, pogotovo u temi mladih, više se ne svodi samo na <em>totalno drukčiji grad</em>. Proveden je niz socioloških istraživanja - noćni život, pogled na Bolognu i društveno ponašanje mladih čije rezultate <strong>ekskluzivno</strong> predstavljamo na našem portalu...
Prva generacija splitskog studija sociologije ovih dana vjerojatno daje posljednje ispite, no sudeći po interesu nije bilo sumnje da će se već na prvom upisnom roku nadoknaditi gubitci. Optimalan broj studenata na godini i stalno mentorsko vodstvo kroz istraživački rad već sada daju kvalitetne sociologe koji stručno proučavaju društvo iz splitske perspektive.
Split više nije samo totalno drukčiji grad (foto: S. Marinović)
Upravo je studentski doprinos presudan što se opis društvene slike Splita, pogotovo u temi mladih, više ne svodi samo na totalno drukčiji grad. Provedeno je sociološko istraživanje noćne zabave te je izdana monografija Disko generacija: sociološka istraživanja noćne zabave (Leburić, Relja, Božić - Split, Redak, 2007.).
Disko redovito, priroda rijetko
Za primat među najpopularnijim mjestima provođenja slobodnog vremena mladih iz godine u godinu bore se disko klubovi i kafići u kojima se mladi „osjećaju opuštenije i gdje prazne nagomilanu energiju“. Sve se više mladih rekreira pa malo manje zabrinjava podatak iz 1998. prema kojem samo 2,5% mladih slobodno vrijeme provodi u prirodi.
Tinejđeri (ipak) ne zalaze u disko klubove toliko često (foto: Čuba)Iako nam se možda ponekad čini drukčije, najzastupljenija dobna skupina u disko klubovima je od 21 do 23 godine, a ples iz godine u godinu traje sve duže i duže, do sve sitnijih jutarnjih sati… Popularni ritual koji će se novim zakonskim odredbama sigurno promijeniti je vožnja do odredišta koju mnogi smatraju dijelom disko zabave.
Bologna i nije tako loša
Prošle godine istražena je i danas česta tema kritika i polemika: Pogled na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu (Leburić, Ćurković-Kalebić, Perić, Konsa, Ančić - Split, Redak, 2007). Iz rezultata istraživanja ne može se iščitati potpuno nezadovoljstvo Bolognom, no zabrinjavajuća je činjenica da skoro polovica profesora i studenata ne razumije funkcioniranju ECTS bodovanja.
Bologna nije toliko ni loša, ali što je ECTS? (foto: Prika)Istraživanje zadire i u šira područja od same Bologne pa tako saznaje da se trećina studenata i studentica Filozofskog fakulteta uopće ne rekreira, trećina ih nije imala spolni odnos, više od polovice ih je u vezi… Kao izvore informiranja ispitanici su naveli prvenstveno TV (57%), zatim novine, a internet tek na trećem mjestu. Iznenađujuće je da 54% studenata o mogućnosti stipendiranja zna „ponešto, što slučajno sazna“, a samo 18% ih se smatra odlično informiranima po tom pitanju.
Niz istraživanja nastavljen je monografijom Mediji kao (pre)nositelji interkulturalizma u hrvatsko-talijanskim interakcijama, a u pripremi je i objava studija netom završenih istraživanja.
Ponosni na grad, ne želimo u EU!
Kada se 2006. izrađivao Gradski program djelovanja za mlade često se referiralo na stara ili improvizirana istraživanja i oslanjalo na empirijska iskustva s netom održavanih tribina i okruglih stolova – Split nije imao kvalitetno i cjelovito istraživanje o mladima grada. Pod vodstvom prof. dr. Anči Leburić i uz pomoć kolegica i kolega sa lingvistike i četvrte godine Građevinsko-arhitektonskog fakulteta budući sociolozi su u 2007. proveli istraživanje na preko 1800 mladih grada Splita. Podaci su još u fazi obrade, no s obzirom na trenutna aktualna društvena pitanja, skoro osnivanje Savjeta mladih i upitnu provedbu aktualnog Gradskog programa djelovanja za mlade, zanimljivo je istaknuti nekoliko rezultata:
| 74,8% | ispitanika se protivi ulasku u EU |
| 73,8% | ispitanika je ponosno na svoj grad |
| 43,1% | ispitanika u knjižnicu odlazi vrlo rijetko ili nikada |
| 5,6% | ispitanika volontira vrlo često ili često |
| 6,6% | ispitanika su članovi neke političke stranke |
Studenti koji su sudjelovali u istraživanju već sada su česti gosti tribina i predavanja, a valjda će se i gradski dokumenti i planiranja te novinski tekstovi i naslovi sve češće pozivati na rezultate službenih istraživanja, a ne Internet anketa, forumaških rasprava i priča sa zidića.
napisali: Zrine i Pile