Poremećaji prehrane

Poremećji u uzimanju hrane su opasni poremećji u ponašnju koji su rezultat međsobnog djelovanja niza faktora, a mogu uključvati emocionalne poremećje i poremećje ličosti, pritisak u obitelji, moguć genetsku ili biološu predispoziciju i kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišju o mršvosti. Poremećji u uzimanju hrane običo se mogu kategorizirati kao bulimia nervosa, anorexia nervosa i ostali nespecificirani poremećji. Premda to nisu novi poremećji, opisi samoizgladnjivanja postoje veću srednjovjekovnim spisima, u novije vrijeme sve su učstaliji.

Anorexia nervosa

Anoreksija nervosa je psihiči poremećaj u kojem mlade djevojke u strahu od debljanja počnju namjerno mršvjeti do stanja teše tjelesne iscrpljenosti i stvarne žvotne ugrožnosti.

Simptomi:

• namjerno mršvljenje
• strah od debljanja
• pad tjelesne težne ispod indeksa tjelesne mase 17.5 (indeks tjelesne mase = tjelesna težna (kg) / visina izražna u metrima na kvadrat)
• opsjednutost izgledom tijela i dijetama
• precjenjivanje važosti tjelesne težne i izgleda
• izostanak menstruacije

Najveć broj anoreksičih osoba prve simptome dobije počtkom adolescencije. Nesigurnost koja nastaje radi naglog fizičog razvoja, anksioznost, stid zbog bujanja tijela, tjeskoba od navale uzbuđnja u tijelu mož zbuniti mladu osobu i otežti joj odrastanje.

Bolest je tež primijetiti jer se javlja podmuklo, gotovo neprimjetno. Nakon naoko beznačjnog neugodnog događja ili neke usputne primjedbe o izgledu, mlada djevojka postaje nesigurna, povlač se iz drušva, zaokupljena je mišju da je debela i počnje razmišjati o dijeti. Počnje pretjerano vježati, uskoro zna kalorijsku vrijednost svih namirnica i uporno sakuplja podatke o dijetama, iz prehrane isključje sve viš namirnica pod raznim izgovorima (meso deblja, okrenula se vegetarijanskoj prehrani, makrobiotici, jaja imaju kolesterol, sve ostalo je opasno jer deblja). Na kraju jede samo nekoliko jednostavnih niskokaloričih jela. Ponekad kao da se stidi jesti pred drugima jer je u njihovom iskrivljenom pogledu na svijet to izraz sramotne slabosti. Važo je samo biti mršva i sve imati pod kontrolom. Okolini je utoliko tež prepoznati da netko boluje od anoreksije jer se oboljele osobe jako dobro pretvaraju, skrivaju i laž pa se bolest običo prepozna u poodmakloj fazi kada je tjelesni izgled bitno promijenjen.

Anorexia nervosa je treć najčša kroniča bolest u adolescentica i procjenjuje se da zahvać od 0,5% do 3% svih tinejdžrki u zapadnom svijetu. Anoreksija se običo javlja u adolescenata. Međtim u proteklih čtrdeset godina učstalost anoreksije u tinejdžra je bila stabilna, a trostruko se povećla u mladih žna.

Anoreksija je žvotno opasni poremećj i mora se liječti.

Bulimia nervosa

Bulimiju karakteriziraju ciklusi pretjeranog uzimanja i namjernog izbacivanja hrane. Običo započnje u ranoj adolescenciji kad mlade žne isprobavaju restriktivne dijete te u slučju neuspjeha reagiraju pretjeranim uzimanjem hrane. Nakon toga hranu izbacuju ili povraćnjem ili uzimanjem laksativa, dijetnih pilula ili lijekova za smanjenje tekućne u tijelu.

Simptomi:

• strah od debljanja
• jedenje velikih količna hrane u kratkom razdoblju
• neadekvatne metode kojima se nastoji spriječti porast tjelesne težne (povraćnje, uzimanje laksativa, klistiranje...)
• snižno samopošovanje i osjećaj srama zbog bolesti

Poremećaj je najlakše prepoznati po povremenoj potrebi jedenja velikih količna hrane. Prejedanje prati osjećj kako ne postoji kontrola uzimanja hrane, odnosno, osoba ne mož prestati s jelom. Prestaje jesti kada količna uzete hrane počnje smetati tijelu i kada se pojavi osjećj boli zbog prepunog žlica. Tada se javlja strah od debljanja i potreba za sprečvanjem debljanja povraćnjem, čšenjem laksativima ili diureticima. Istovremeno se javlja potreba za kompenzatornim gladovanjem ili pretjeranom tjelesnom aktivnošu u svrhu mršvljenja. Da bi se takvo ponašnje moglo nazvati bulimičim, mora se događti najmanje dva puta tjedno kroz tri mjeseca.

Bulimija se javlja češće od anoreksije. Prema procjenama od bulimije pati 3% do 5% djevojaka. Ljudi s bulimijom normalne su ili malo povišne tjelesne težne koja mož fluktuirati viš od 20kg zbog ciklusa prežeravanja i izbacivanje hrane.

Liječenje

Poremećji prehrane ozbiljni su problemi koje trebaju tretirati stučnjaci: liječici, nutricionisti, psihijatri i psiholozi. Ukoliko bolest dulje traje nerealno je očekivati da će se osoba sama oporaviti. Čak i uz nadzor zdravstvenog osoblja, ove se bolesti dugotrajno liječ stoga je važo obratiti se stručjaku.

Kome se obratiti?

Savjetovališe za prehranu i poremećje prehrane učenika i studenata
četvrtkom od 17:00 do 19:00
Hrvatske bratske zajednice bb (ex školska poliklinika), Split
tel: 021.315.959 (Nada Stipić)
      021.492.072

Udruga Libella
ponedjeljkom od 17:00 do 19:00
Ulica bana Jelačć 4, Split
tel: 091.51.37.321 (Nila Slatina)