Moderni Kampus

Početkom iduće godine trebali bi započeti radovi na izgradnji druge faze Sveučilišnog kampusa na Visokoj, najvećeg splitskog gradilišta još od Mediteranskih igara, vrijednog 700 milijuna kuna.
- Ako je suditi po dinamici zapošljavanja u posljednjih nekoliko godina, na Kampusu će se do 2010. godine, kada bi svi objekti trebali biti završeni, otvoriti još najmanje tisuću novih radnih mjesta - tvrdi prvi čovjek Sveučilišta, rektor Ivan Pavić.
Druga faza Kampusa započet će izgradnjom tzv. mamutice, zgrade za potrebe Prirodoslovno-matematičkog, Kemijsko-tehnološkog i Pomorskog fakulteta, ukupne površine 28 tisuća kvadrata, nakon čega će startati dogradnja zgrade Medicinskog fakulteta na Križinama u kojoj će biti kongresni centar i hotel za gostujuće profesore.
- Dogodine ćemo graditi i novi Filozofski, Umjetničku akademiju, Pravo i zgradu Rektorata. Ono što bi studentima moglo biti najzanimljivije je gradnja Studentskog centra i Studentskog doma sa 600 postelja u dvokrevetnim sobama, te polivalentnom sportskom dvoranom. Za izgradnju druge faze Vlada je odobrila 500 milijuna kuna, Sveučilište bi trebalo osigurati oko 100 milijuna kuna, dok će se najvjerojatnije za izgradnju Studentskog centra i Studentskog doma novac osigurati iz posebnih izvora. To je novac koji je potreban da bi se izgradilo novih 90 tisuća kvadrata prostora, čime bi ukupna izgrađenost Kampusa iznosila čak 150 tisuća četvornih metara - ističe rektor Pavić.
Podsjetimo, prva faza Kampusa, koja je započela prije pet godina izgradnjom Ekonomskog fakulteta, polako se privodi kraju i trebala bi se službeno okončati dovršetkom velebne zgrade Sveučilišne knjižnice.
U međuvremenu, sveučilištarcima je izgrađeno i novo krilo Građevinsko-arhitektonskog fakulteta, studentski dom, nadograđena je zgrada Medicinskog fakulteta, aneks zgrade Ekonomije, te druga faza FESB-a.
- Kampus treba promatrati kroz nove mogućnosti koje se Sveučilištu otvaraju njegovom izgradnjom. U prvom redu mislim da je prostor, uz kadrove i opremu, ključni čimbenik opstanka i razvitka Sveučilišta. S projektom Kampusa se, bez obzira na njihovu vrijednost i važnost, ne mogu mjeriti niti naši najveći projekti, pa čak ni projekt autoceste koja Splitu i Dalmaciji donosi neslućene mogućnosti. Uvjeren sam da će se Sveučilište, uz pomoć lokalne zajednice, uspjeti izboriti za poziciju drugog najvećeg u Hrvatskoj i jedno od značajnijih u regiji - zaključak je rektora Pavića.
Slobodna Dalmacija, Leo Kovačić