Dom na stripu

17_11_2007
Dom na stripu

Nakon dvije godine porodiljnih muka, prošlog četvrtka konačno je u prostorijama MKC-a otvorena izložba splitskog <strong>stripa</strong>. Pretencioznog naslova – <em>Stoljeće splitskog stripa</em>, ne daje mnogo nade za budućnost toj grani umjetnosti u ovom gradu.

Nakon dvije godine porodiljnih muka, prošlog četvrtka konačno je u prostorijama MKC-a otvorena izložba splitskog stripa. Pretencioznog naslova – Stoljeće splitskog stripa, ne daje mnogo nade za budućnost toj grani umjetnosti u ovom gradu.


Sama ideja izložbe – predstaviti radove splitskih autora na jednom mjestu, više je nego pohvalna, ali problem leži u imenu pod kojim su njihovi radovi okupljeni.

Naime, ako se iz čitavog jednog stoljeća, nakon dvije godine priprema, imamo za podičiti sa sedamnaestoricom autora, od kojih je tek njih nekoliko živjelo ili živi od stripa, a većina se tom umjetnošću bavi iz hobija, preživljavajući od nekih konvencionalnijih zaposlenja, teško je opravdati zadovoljstvo i optimizam kojim je odisala atmosfera na otvaranju. Iskreno se nadam da u Splitu postoji još strip autora, koji nisu uvršteni na ovu bombastično naslovljenu izložbu, jer ako nema, ta grana umjetnosti je u nas pala na jako niske grane.

Prema podacima navedenima u predimenzioniranom katalogu izložbe, previsokom za svaku policu, splitska strip scena i nije bila baš najplodnija posljednjih stotinjak godina.

Angejo Uvodić, Zdenko Svirčić i Frane Gotovac predstavnici su prve i druge generacije strip crtača. Prema katalogu, stripovi su im izlazili u novinama i specijaliziranim revijama, a niti jedan od njih nije u povijesti ostao zapamćen kao stripocrtač.


Stripocrtači rođeni pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Joško Marušić, Alem Ćurin, Boro Pavlović, Nikola Listeš i Boris Talijančić, afirmirali su se na domaćem, a većina i na stranom tržištu. Pavlovićeva je serija albuma primjerice objavljena u 11 zemalja (a još nije u Hrvatskoj!).

Dobar dio autora rođenih krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Siniša Ercegovac, Damir Ercegović, Ante Madunić, Ladan Mehić, Branko Ricov i Damir Žitko, nisu (još) izvršili pošteni desant na strano, ali ni na domaće tržište. Ozbiljniji i duži angažman na stranom tržištu ostvario je tek Žitko.

Vinko Barić, Sonja Gašperov i Hanja Grgičević autori su rođeni osamdesetih godina. Barić je izdao dva albuma, a radovi su mu izlazili uglavnom u alternativnim glasilima i fanzinima, dok su pretprošle godine resili programe kluba KOCKA.


Gašperov je izdavala, osim u fanzinima, i u Q-magazinu te RE – časopisu, a radovi joj se mogu pronaći i na blogu, dok Grgićević u katalogu nema navedeno ni jedno izdanje, ali čini se da i ona vodi blog sa ilustracijama i stripovima.

Splitskoj strip sceni definitivno nedostaje svježe krvi, a izložba u MKC – u možda uspije podsjetiti potencijalne autore i čitatelje da stripovi nisu samo Zagor i Alan Ford, da se od vještih poteza perom može živjeti, i, što je najbitnije, da šareni crteži nisu nužno namjenjeni djeci.

napisala: KMAja
foto: Andrea