Škovace dnevno 180 tona
Prema rezultatima uzorkovanja Mertojaka, dalo bi se zaključiti da se prije radi o ruralnoj sredini, a ne o gusto naseljenom dijelu grada; čak je 34,3 posto otpada sačinjavala "sitnež".
Svaki stanovnik Splita dnevno u prosjeku proizvede kilogram komunalnog i sličnog otpada, što znači da cijeli Split, koji broji 183 tisuće stanovnika kojima se odvozi smeće, u jednom danu Karepovac napuni sa 183 tone. Ukupna godišnja količina otpada koju Čistoća dovozi na ovo odlagalište procjenjuje se na oko 76.780 tona.
Podaci su to koji proizlaze iz elaborata o količini i sastavu komunalnog otpada na području grada Splita koji je za Čistoću izradila zagrebačka tvrtka "IPZ Uniprojekt MCF".
Elaboratom je obuhvaćen ljetni period 2005. i zimski period 2006. godine, a u Splitu su uzorci smeća uzeti na četiri lokacije - Blatine, Šimićeva ulica, Žrnovnica-Korešnica, Mertojak - Doverska ulica i predjel Varoša.
Žrnovčani bez plastike
Na Blatinama se na dan uzorkovanja u zimu prošle godine našlo najviše organskog otpada iz kuhinje - 22,5 posto, a slijedio ga je sitni otpad sa 16,3 posto, pa sitna plastika s 14,2 posto. Prema rezultatima uzorkovanja Mertojaka dalo bi se zaključiti da se prije radi o ruralnoj sredini, a ne o gusto naseljenom dijelu grada. Čak je 34,3 posto otpada sačinjavala "sitnež" (otpad koji pri sortiranju propada kroz rupe promjera 40 milimetara, a uglavnom su to ostaci hrane). Na drugom je mjestu po zastupljenosti bila sitna plastika s 14 posto, a tek na trećem mjestu organski otpad iz kuhinje. Sličnu sliku ponudila je i Žrnovnica gdje zbog velikog broja vrtova prednjači sitni otpad s 35,8 posto, slijedi organski otpad iz kuhinja s 21,4 posto. Žrnovčani slabo koriste plastiku, ali zato je na papir otpalo 11,1 posto smeća.
Centar grada nudi izbalansiranu sliku smeća pa su njegove pojedine vrste gotovo podjednako zastupljene - sitnež se nalazi na prvom mjestu s 18 posto, a tek neznatno manje 17,6 posto zauzima otpad iz kuhinje, a na trećem je mjestu karton s 16,4 posto.
Slobodna Dalmacija, Nikolina Morić-Lulić