Žega pokosila 11 Splićana
Nezapamćene vrućine ubrzale su smrt teško oboljelih Splićana, a posebno su ugrožene i sve osobe s bolestima srca i krvnih žila. Broj intervencija splitske Hitne pomoći povećan je desetak posto.
U posljednjih mjesec dana 11 teško oboljelih Splićana umrlo je kod kuće, a njihovu smrt ubrzale su velike vrućine, potvrdio nam je dr. Leo Luetić, ravnatelj Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije.
— Kod teških bolesnika vrućina može izazvati pogubne posljedice, što je kod njih i bio slučaj. Inače, vrućine su povećale broj intervencija Hitne pomoći desetak posto, a toliko je povećan i broj posjeta u našoj ambulanti. Tijekom uobičajenog dana, s nižim temperaturama, liječničku pomoć na Hitnoj zatraži oko 120 osoba, a posljednjih dana bilježimo oko 135 posjeta. Na sreću, na samoj Hitnoj nismo imali smrtnih slučajeva uzrokovanih ljetnim temperaturama - ističe dr. Luetić.
Pomoć, dodaje dr. Luetić, najviše traže osobe s bolestima srca i krvnih žila, koje su i najugroženije vrućinom.
Opasno rashlađivanje
— Posljednjih dana, unatoč vrućinama, dnevno evidentiramo jedan ili dva infarkta, što je naš uobičajeni prosjek. Jučer smo, konkretno, zbrinuli samo jednog pacijenta sa srčanim udarom, 70-godišnjeg engleskog turista kojemu su naši interventni kardiolozi odmah ugradili stent - kaže prof. dr. Dinko Mirić, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB-a Split.
Očito je, dodaje, da su stalna upozorenja u medijima urodila plodom, pa se građani, a posebice kronični bolesnici, pridržavaju liječničkih savjeta i tijekom dana borave u klimatiziranim prostorima, a izlaze predvečer. Dr. Mirić poručuje kako se treba čuvati i hladnih pića, čija pretjerana konzumacija može izazvati gastritis, mučninu i povraćanje, a pri izlasku iz kuće glavu treba zaštititi kapom ili šeširom.
Slobodna Dalmacija, Divna Zenić i Ivica Marković