Cijevi i ilegalci popiju 40% vode
U Vodovodu i kanalizaciji objašnjavaju kako veliki gubitak u stvari nije trošak građanima, jer se voda iz Jadra u Split distribuira gotovo besplatno, slobodnim padom.
Od sve vode koja se na splitskom području mrežom slije iz rijeke Jadro, četrdeset posto se gubi zbog napuklih instalacija i ilegalnih potrošača. Taj postotak na razini je državnog prosjeka i ne predstavlja trošak ni za građane ni za samo poduzeće - izjavio je Marijan Ricov, ravnatelj Vodovoda i kanalizacije, te dodao kako bi rješavanje problema puno više koštalo od prihoda koji bi se time ostvarili.
Ricov tvrdi da se prikupljena voda distribuira gotovo besplatno. Glavna cijev kojom se opskrbljuje splitski poluotok je pod nagibom, tako da voda teče djelovanjem gravitacije.
Iracionalni sustav
Pumpe za vodu, za razliku od nekih drugih gradova, u tom dijelu sustava nisu potrebne. One su jedino značajne u stambenim zgradama, jer se njima održava pritisak. Taj dio predstavlja najveći trošak, a godišnje iznosi 10 milijuna kuna.
— Ipak, ukoliko bi naši rashodi bili veći od prihoda, mi bismo gubitke drukčije tretirali - ističe Ricov.
— Iracionalno je da sustav ima gubitke od četrdeset posto. I kako to da nije isplativo sanirati dotrajale cjevovode - suprotstavio se Lovro Rumora, član Zelenih Hrvatske, te objasnio kako bi se, da je provedena poštena analiza troškova i koristi, utvrdilo da je takvo poslovanje ekonomski i ekološki neodgovorno.
— Taj stav dugoročno ne omogućava niti jedan veliki infrastrukturni projekt. Jer, na kraju krajeva, kojem bi građaninu bilo u interesu da mu neprestano curi iz cijevi, a da pritom ništa ne poduzima- pita Rumora.
Profesor Roko Andričević, dekan Građevinsko-arhitektonskog fakulteta nešto je pomirljivijeg tona od predstavnika ekologa.
Plaćanje troškova
— Podrazumijeva se da je takav gubitak potrebno eliminirati, jer uvijek nepotrebne troškove mora netko platiti. Ipak je upitno što je prioritet u hrvatskoj vodoprivredi. Naime, u obzir treba uzeti da splitski Vodovod, kao i sva komunalna poduzeća u državi, ima balast nepotrebnih ljudi, kao i nedovoljno stručnjaka za tehnologije kojima se danas koristi. A ljudi su ipak oni o kojima ovisi budućnost svega, pa tako i poduzeća - zaključuje.
Slobodna Dalmacija, Igor Mušić