Koliko još treba Domu mladih?
MKC pokazao što su napravili za <strong>4 milijuna kuna</strong>. Tim novcem saniran je krov, uređen galerijski prostor te postavljena rasvjeta te uređen i dio amfiteatra. Navodno je za dovršetak predviđeno 8 milijuna kuna, no čini se da će se s preostala 4 milijuna teško napraviti sve što bi trebalo.
Multimedijski kulturni centar već neko vrijeme je na novoj adresi. Galeriju umjetnina zamijenili su Domom mladeži, socijalističkim mastodontom koji je potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća podignut, ali nikad nije završen.
Vrijedna investicija
Godine su prolazile, a građevina koja dominira vizurom Splita poput silosa za nuklearne rakete stajala je neiskorištena. Mnoge inicijative za privođenje svrsi propale su neslavno pa su od grandioznog Doma najviše koristi imale subkulturalne skupine, koje su se neuređenim prostorom mogle služiti kako se njima svidjelo.
Ne treba posebno isticati da je socijalističko naslijeđe Doma mladeži 90-ih imalo negativnu konotaciju pa se jedan potencijalno izvrstan višenamjenski prostor pretvorio u ruglo s kojim nijedna gradska uprava nije mogla izaći na kraj. Vrijedna investicija od četiri milijuna kuna to bi mogla promijeniti.
Sanirali krov
Tim novcem saniran je krov, uređen galerijski prostor te postavljena rasvjeta. Uređen je i dio amfiteatra, koji napokon nalikuje na nešto. Prostor je višenamjenski tako da se, osim kinoprojekcija, mogu priređivati predstave i koncerti. Voditelj filmskog programa Joško Jerončić zadovoljan je napravljenim, kao i voditeljica likovnog programa Jasna Gluić. No, svjesni su da će trebati još mnogo uložiti.
Nema klime
Navodno je za dovršetak predviđeno 8 milijuna kuna, no čini se da će se s preostala 4 milijuna teško napraviti sve što bi trebalo. O čemu govore J. Gluić i Jerončić, shvatili smo odmah. Klime nema pa će u uređenim prostorima biti prehladno ili prevruće.
Ljetna stanka
Morat će tako napraviti oveću ljetnu stanku za koje će radnici dovršiti potrebno.
– Prostor ćemo otvoriti izložbom britanskih autora koji propituju naslijeđe modernizma te se koriste tradicionalnim slikarskim alatima i digitalnom tehnologijom. Dio radova referira se i na modernističko arhitektonsko naslijeđe, što nam se čini primjerenim prostoru i trenutku u kojem se izložba postavlja – kazala je J. Gluić.
Dragan Miljuš, Večernji list