Uloga trgova nekada i danas
Danas su najslobodniji javni prostori, iako se možda na prvi pogled ne čini tako, možda oni izvan centra – zidići, zapušteni trgovi, ostaci nekadašnjih javnih prostora.
8.ožujak 2017. u 10.08 sati
Danas su najslobodniji javni prostori, iako se možda na prvi pogled ne čini tako, možda oni izvan centra – zidići, zapušteni trgovi, ostaci nekadašnjih javnih prostora.
8.ožujak 2017. u 10.08 sati
Kada se živi u gradu, onda su javni prostori mjesta koja upotpunjavaju naše potrebe za istraživanjem novoga, za druženjem, za boravkom vani. Osobama s invaliditetom ova su mjesta oduzeta...
10.studeni 2016. u 10.27 sati
Ipak, postoje i oni koji su kao djeca razvili tako prisan odnos s divljinom da zauvijek znaju kako koristiti taj prostor – zajednički biljkama, životinjama i ljudima. Njihova priča počinje prije više od 100 godina, idejom jednog čovjeka...
17.kolovoz 2016. u 11.22 sati
Zelena vrata koja vode u knjižaru Morpurgo pričaju drugu priču, o drugoj manjini ali istom gradu, koji ju je prihvatio u doba kada je to bio izuzetno tolerantan čin...
27.travanj 2016. u 10.16 sati
Zapravo su mnogi, kasnije slavni umjetnici prvi put javno izlagali svoja djela u izlozima dućana. Među njima su i Salvador Dali i Andy Warhol...
24.veljača 2016. u 15.38 sati
Street art, termin koji obuhvaća i većinu grafita, mogućnost je izraza i onih potlačenih i na taj je način demokratski te doprinosi stvaranju demokratskog javnog prostora.
31.prosinac 2015. u 11.17 sati
Spomenuti sportski objekti u vlasništvu su Grada te njima rukovodi Javna ustanova Sportski objekti Split. Dok je dobro što su ovi prostori ostali javni, neodgovorno raspolaganje prostorima dovelo je mnoge od njih u sramotno loše stanje.
23.prosinac 2015. u 12.13 sati
Iako bi ovo možda netko izvana lako shvatio kao ritual, đir nema tu ozbiljnost, ni nametljivost. Kako je rekao to jedan prijatelj, karakteristika đira je raditi ono što ti se radi. I nitko ti ne može srat'.
2.prosinac 2015. u 11.57 sati
Splitski KLFM nastao je kako bi ponudio javni prostor na eteru za ljude kojima postojeće radijske postaje ne nude ni glazbu, ni priče ni mišljenja s kojima se oni mogu identificirati.
18.studeni 2015. u 14.31 sati
Jedna od posljedica suvremenog života jest da nam noćno nebo nestaje iz sfera viđenoga, a s njim i romantika i spiritualni, filozofski istraživački duh koje ono pobuđuje u nama. Ipak, na moru, na obali, još ga ima.
28.listopad 2015. u 17.00 sati
U Madridu, koji je sličniji Splitu po tome da se svijest o biciklizmu tek javlja, taj se sport razvija najviše zahvaljujući trudu aktivista koji sami prave karte s označenim ulicama grada koje su mirne i pogodne za bicikliste.
30.rujan 2015. u 17.00 sati
Zidić je, čini se, poseban – potomak starih suhozida koji već stotinama godina obilježavaju pejzaže Dalmacije. Danas je u gradu uloga zidića štititi prolaznike od automobila ili od pada, ali je njihov pravi doprinos izražen u kvartovskim dr
26.kolovoz 2015. u 12.43 sati
Kad bismo povukli paralelu između muzeja u Splitu i Dioklecijanove palače – vidjeli bismo da je ona zapravo muzej u kojem se vrijeme nije zamrznulo. Ljudi koji su tu živjeli kroz stoljeća, pa i danas, ostavili su svoj trag...
29.srpanj 2015. u 20.00 sati
Odluka da se dopusti bušenje nafte na moru stvarno bi mogla Hrvatsku pretvoriti u izvoznika energije, ali samo privremeno. Ulaganjem u obnovljive izvore energije, Hrvatska bi imala daleko bolje izglede za razvoj u dugotrajnog izvoznika energije.
13.svibanj 2015. u 13.42 sati
Danas je Pantana, kao i preostale močvare s ove strane Jadrana, ugrožena ilegalnim lovom, nasipavanjem i izgradnjom, neodgovorajućim turističkim korištenjem...
19.ožujak 2015. u 11.15 sati
Ispreplitanjem postojećih vrijednosti prostora s gospodarskim, društvenim i turističkim sadržajima koji nastaju s novom proizvodnjom, može se iz prošlosti upotrijebiti ono najbolje kako bi čitava sredina imala bolju budućnost.
25.veljača 2015. u 13.59 sati
Prosvjednici nisu ni mogli opstati dugo. Ono za što su se oni zalagali i način na koji su živjeli predstavljali su vrstu društva čije vrijeme još nije došlo...
14.siječanj 2015. u 13.20 sati
Marjan je primjer kako u ovoj epohi koju nazivaju antropocen ljudi mogu ne samo nanositi štetu planetu, nego i biti iscjelitelji prirode.
17.prosinac 2014. u 17.00 sati