Za dostupniju mobilnost!

Za dostupniju mobilnost!

Sudjelovanje u Erasmus + programu studijske mobilnosti predstavlja vrlo korisno iskustvo i trebalo bi osigurati uvjete da bude što dostupnije većem broju mladih. Trenutno postoje ograničenja u Pravilniku o porezu na dohodak koja dijelu studenata otežavaju ili onemogućuju sudjelovanje. Ta ograničenja treba ukinuti revizijom navedenog Pravilnika.

Mladi su jedna od prioritetnih zadaća ove vlade - rekao je premijer Andrej Plenković u govoru na svečanom otvaranju konferencije EU fondovi za mlade koja se 24. i 25. studenoga 2016. održala u Zagrebu. 

Hrvatska je u vrhu Europske unije po nezaposlenosti mladih, a sve mjere koje poduzimaju vlada i druga državna tijela moraju imati za cilj da se ta stopa spusti, da se podigne naša sposobnost da obrazovni sustav prilagodimo tržištu rada, te da mladi s jedne strane koriste mobilnost koju pruža članstvo u EU-u, a s druge da pronađu dovoljno razloga, interesa i motiva da ostanu u Hrvatskoj i ovdje stvaraju i pronalaze kvalitetna radna mjesta - istaknuo je premijer Plenković na otvaranju te konferencije koju je organizirao Savjet mladih Grada Zagreba.

Svi vi koji želite pridonijeti tom procesu imajte na umu da je ova vlada otvorena za sugestije, konzultacije, kvalitetne ideje i inicijative - poručio je premijer mladima u publici u Palači Dverce, te dodao kako je energija koju imaju nenadomjestiva jer su sada kreativni, mogu raditi i po danu i po noći, te još imati briljantne ideje sutra.

S obzirom na to da se mi u Info zoni prepoznajemo kao oni koji povremeno imaju ideje i inicijative, željeli bi iskoristiti otvorenost ove vlade za primanje sugestija s ciljem osiguravanja veće dostupnosti programa mobilnosti svim mladima a ne samo onima čije obitelji mogu financijski podržati njihovu mobilnost. To je, vrlo sažeto, tema naše inicijative ili sugestije.

O čemu se zapravo radi?

Ukratko, inicijativa Info zone pokrenuta je temeljem razgovora s roditeljima studenata kojima je odobrena financijska podrška za boravak na nekom od sveučilišta u inozemstvu u sklopu Erasmus + programa.

Na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu, uz opasku kako studenti samostalno snose trošak putovanja, navedeno je  da financijska potpora koju student može primiti iz Erasmus+ sredstava predstavlja dodatak za troškove koje bi student imao i na matičnom sveučilištu/matičnoj zemlji, te stoga pokriva samo dio troškova života.
Mjesečna financijska potpora iz Erasmus+ sredstava za ak. god. 2014./15., 2015./16., 2016./17. i 2017./18. raspodijeljena je u tri kategorije, ovisno o zemlji u koju student odlazi:
1. za studente koji odlaze u Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Rumunjsku ili Slovačku mjesečni iznos potpore iznosi 360 €,
2. za studente koji odlaze u Belgiju, Češku, Njemačku, Grčku, Španjolsku, Cipar, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Sloveniju, Island ili Turska mjesečni iznos potpore iznosi 410 €,
3. za studente koji odlaze u Dansku, Irsku, Francusku, Italiju, Austriju, Finsku, Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Lihtenštajn ili Norvešku mjesečni iznos potpore iznosi 460 €.

Financijska sredstva za provedbu programa Erasmus+ osigurava Agencija za mobilnost i programe Europske unije, odnosno Europska komisija.

U čemu je problem pitate se? Problem je u idućoj napomeni: Erasmus+ financijska potpora je neoporeziva za studenta kao krajnjeg korisnika, ali uplatu koju student prima preko svog OIB broja na žiro-račun tretira se kao primitak/prihod studenta (bez obzira je li oporeziv ili ne) – ova napomena je informativne naravi i nije službeno tumačenje poreznih propisa.
Za vezana financijska pitanja koja se odnose na osobni odbitak (poreznu olakšicu) za uzdržavanje članova uže obitelji i djece, student ili roditelj može samostalno konzultirati Pravilnik o porezu na dohodak dostupan na web stranicama Porezne Uprave (pitanja ili nejasnoće vezane uz tumačenje poreznih propisa na snazi mogu se postaviti isključivo Ministarstvu financija RH - Poreznoj upravi, kao jedinom tijelu ovlaštenom za davanje službenog tumačenja po pitanju poreza i oporezivanja).

Što to znači u praksi?

U praksi, tumačenje Porezne uprave znači da se „primici ,pa i oni koji su neoporezivi (primjerice stipendije,isplate preko student servisa i dr.) pribrajaju ukupnim primicima kako bi se utvrdilo može li fizička osoba biti uzdržavani član. Uzdržavanim članovima smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici ,primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovog Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šestorostruki iznos osnovice osobnog odbitka (Osnovica osobnog odbitka iznosi 2.500,00 kuna).

Dakle, student/ica kojem je odobrena financijska potpora za boravak od na primjer 6 mjeseci na nekom Sveučilištu u Austriji na svoj račun prima jednokratnu uplatu u visini od 80% ukupnog iznosa (izračun je jednostavan: 6 mjeseci x 460 eura = 2760 eura; 80% = 2208 eura). Samo ovom jednokratnom uplatom, bez da student_ica primi iti jednu drugu naknadu (stipendiju, naknadu za rad i sl.) gubi se pravo na status uzdržavanog člana. Dakle, obitelj studenta kojem je odobrena financijska potpora u sklopu Erasmus + programa mora samostalno snositi trošak putovanja te izgubiti pravo na institut uzdržavanog člana što znači dodatan financijski izdatak za obitelj. Uopće pri tom ne računamo ostale troškove jer eto student_ica iste ima i u matičnoj zemlji i na matičnom sveučilištu.

Što hoćemo?

Jednostavno, Info zona želi da se revidira Zakon o porezu na dohodak koji u svom članku 17. stavak 1. propisuje uvjete za status uzdržavanog člana odnosno tražimo da izmjena navedenog Zakona stipendije i financijske potpore u sklopu Erasmus + programa tretira jednako kao primitke iz članka 17. stavak 2. kako se isti više ne bi tretirali kao dohodak.

Nismo prvi koji smo prepoznali ovaj problem. O tome što se poduzelo da se problem riješi poslali smo upit i Agenciji za mobilnost i programe EU koja nam je poslala sljedeći odgovor: Agencija za mobilnost i programe Europske unije već je pri prvim naznakama problema isti analizirala i poduzela sve korake u svojoj nadležnosti.
Ukratko, Agencija je nakon komunikacije s Rektorskim zborom Republike Hrvatske o navedenoj problematici uputila službeni dopis Ministarstvu financija s opisom problema i rizicima koje on sa sobom nosi.

Nakon toga smo u suradnji i uz podršku visokih učilišta RH za razmatranje izmjene poreznih propisa iz područja poreza na dohodak također prikupili podatke visokih učilišta o potencijalnom broju studenata koje pogađa primjena propisa. Slijedom toga, o svim činjenicama i prijedlozima rješenja obaviješteno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje poduzima daljnje korake za rješavanje.
Nadamo se da će i ovaj odgovor pripomoći što skorijem rješavanju problema na obostrano zadovoljstvo svih uključenih strana.

Nadamo se i mi. Ono što mi želimo je pokušati iskoristiti otvorenost ove Vlade za sugestije i inicijative a kako bi dodatno ovu temu napravili vidljivijom pisat ćemo i svim klubovima zastupnika u Saboru da podrže ovu inicijativu. Jer mobilnost treba biti dostupna svima i ne bi smjela biti privilegij.


Iz kuta roditelja

Pitate s kojim udjelom sudjelujemo u studijskom boravku? Za roditelje to predstavlja izdatak na mjesečnoj razini od cca 300-500 eura. To uključuje:

- prijevoz do odredišta uglavnom u udaljene destinacije avionom. Na primjer, 300 eura za Madrid, za Munchen postoji mogućnost putovanja autobusom pa se radi o trošku od cca 200 kuna

- život minimum 300 eura uz uvjet da sam kuhaš, ne izlaziš i ne ideš na studentske izlete koji se organiziraju svaki vikend jer ideja je da se studenti i druže

- ako želiš normalno živjeti treba ti bar još 200 eura

- mnogi fakulteti traže i dodatno zdravstveno osiguranje (bez obzira imaš li EU zdravstvenu iskaznicu), na primjer za Španjolsku za 6 mjeseci iznosi 900 kuna

- javni prijevoz, na primjer u Španjolskoj za studente do 25 godina mjesečna karta košta 10 eura, za studente iznad 25 godina trošak mjesečne karte je 70 eura. U Njemačkoj karta za javni prijevoz za cijeli semestar košta 193 eura.

- sufinanciranje troška smještaja (jedna mjesečna najamnina kao polog) jer odobrena financijska podrška često nije dostatna za pokrivanje cijelog troška smještaja (u Njemačkoj cijena smještaja iznosi od 500 eura na više, u Španjolskoj nešto pristupačnije, od 400 eura pa na više)

No, nije sve ni tako crno. U Španjolskoj na primjer studenti sa znanjem engleskog jezika lako nađu posao jer su vrlo traženi na primjer za čuvanje djece (uglavnom rad na crno, no možeš raditi i prijavljen, država to dopušta, dok recimo to nije moguće u Nizozemskoj) ili na primjer agencija za studentske izlete traži studenta sa znanjem engleskog jezika kao pratioca na putovanjima te za uzvrat nudi besplatno putovanje i smještaj.

Bez obzira na sve navedeno, uz puno predradnji, Erasmus + omogućuje odlično životno iskustvo koje studentu pokazuje da sve može i da ne postoje granice (cimeri su doslovno iz cijelog svijeta, Amerika, Kina, Francuska, Kolumbija, Venezuela, Turska, Nizozemska, Meksiko), kao i možda ono najvažnije saznanje da nigdje nije idealno i da nismo mi na kraju svijeta, dapače po znanju jezika i opće kulture iznad smo prosjeka.

I na kraju vezano uz tretiranje financijske potpore kao prihoda - neke zemlje, kao npr. Francuska, Erasmus studente kao studente koji imaju status izvrsnosti (jer je to glavni uvjet za sudjelovanje u programu) dodatno stipendira sa 500 eura (pa su ti studenti u mogućnosti i proputovati Europu preko jeftinih letova-vrijednost više u prilog mobilnosti).

Info zona Facebook