U oluju života uđi uz mindfulness

01_09_2020  |  Autor: Neda Pleić, dipl.prof.psihologije  |  Foto: TuendeBede, Pixabay
U oluju života uđi uz mindfulness

Mindfulness nas, sam po sebi, ne uči kako da od oluje napravimo mirno more, niti nam daje recepte za sretan život. On nas uči kako kroz oluju života naučiti surfati po valovima stvarnosti.

Pogledajte ovu sliku, ne skrećite pogled s nje 20 sekundi te pokušajte uočiti što više detalja.

Tijekom ovih 20 sekundi, kada ste svu svoju pažnju usmjerili samo na ovu sliku, bili ste mindful. Mindfulness, ili usredotočena svjesnost, predstavlja obraćanje pozornosti na poseban način - namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku i bez prosudbe (Jon Kabat Zinn).

Opažanje bez osuđivanja

Usredotočenu svjesnost možemo shvatiti i kao konstantno vraćanje pozornosti na ono što nam se trenutno događa, ali na poseban način, bez sukoba sa stvarnošću i prihvaćanjem. Na taj način se polako učimo cijeniti ono što trebamo cijeniti, jer je upravo to u skladu sa svim što nam je važno, a istovremeno se povećava sposobnost uvida u ono što je to što trebamo promijeniti i što nas odvodi od naših vrijednosti. Smisao mindfulnessa je u opažanju, bez osuđivanja, uz suosjećanje prema sebi. U trenutku kada vam nevolje i stres dolaze u susret i vise nad glavom, mindfulness vas uči da ih ne doživljavate osobno, već da gledate na njih kao na tmurne oblake koji prolaze mimo vas. Mindfulness vam pomaže prepoznati loše obrasce mišljenja prije nego što vas isti gurnu u negativnu misaonu spiralu. Upravo s njom započinje proces ulaženja u ruminativno mišljenje (prežvakavanje vlastitih misli) koje, ukoliko je često i ne znamo se nositi s njim, vodi ponajprije do povećanja stresa, zatim do povećanja anksioznih i depresivnih smetnji te smanjenja efikasnosti i poteškoća kod planiranja i donošenja odluka.

Benefiti mindfulnessa

Prakticiranje mindfulnessa ima mnoge dobrobiti za nas same. Znanstvena istraživanja su pokazala kako prakticiranje mindfulnessa smanjuje pojavu depresije. Također, povoljno utječe na obrasce mišljenja koji su u podlozi tjeskobe, stresa, potištenosti i razdražljivosti pa se ti negativni obrasci lakše rasplinu kada se pojave. Osim toga, pokazalo se kako osobe koje redovito provode mindfulness meditacije rjeđe idu liječniku, kraće borave na bolničkom liječenju, poboljšava im se pamćenje i kreativnost a reakcije im se ubrzaju. Redovito meditiranje pomaže nam održavati kvalitetnije međuljudske odnose a isto tako povoljno utječe na glavne pokazatelje kroničnog stresa (između ostalog smanjuje i krvni tlak). Mindfulness se pokazao djelotvoran i pri ublažavanju utjecaja ozbiljnih stanja poput kroničnih bolova, karcinoma, autoimunih bolesti a može olakšati i proces odvikavanja od droge i alkohola. Osim toga, meditacija jača imunološki sustav što pridonosi obrani od prehlade, gripe i drugih bolesti.

Mnogi smatraju kako je cilj mindfulnessa opuštanje, no to je pogrešno. Cilj mindfulnessa je naučiti promatrati sebe, svoj um i sve oko nas, sada i ovdje, s potpunim prihvaćanjem svega što nam dolazi i uz potpunu svjesnost svega što je tu. Ponekad, to je mirno i opuštajuće iskustvo, baš kao što je za lijepog vremena more mirno, a nebo prekrasno i plavo s tek pokojim snježnobijelim oblačkom. Neke dane pak puše vjetar i dolazi oluja, nebo je puno crnih tmurnih oblaka i kiše. Na nama je da stanemo i promatramo tu oluju naivnim okom promatrača, jer svaka oluja dođe i prođe. Ustrajanje u tome da gledamo na neugodne događaje kao na prolazne stvari pomaže nam ne upasti u negativnu misaonu spiralu, koja nam se često čini bezizlazna.

Načini za prakticiranje mindfulnessa

Prakticiranje mindfulnessa je ponekad izrazito teško i zahtjevno, a nekada ga radimo spontano i jednostavno. Što smo više usmjereni na negativne misli i neugodne emocije tijekom kojih doživljavamo više neugodnih tjelesnih senzacija, mindfulness je teži za prakticiranje, ali s druge strane, u toj situaciji blagodati koje nam pruža su veće.
Postoji više načina kako možemo prakticirati mindfulness i više razina na kojima mindfulness može pomoći očuvanju našeg mentalnog zdravlja:

Kratko meditiranje u svakodnevnom životu
Svaka osoba je pozvana iskušati kratke meditacije, bilo da se radi o usmjeravanju na vanjske podražaje (kao što ste promatrali sliku na početku teksta) ili na svoja unutarnja stanja (promatranje misli, emocija, senzacija u tijelu ili disanja). Blagotvorni učinci mindfulnessa zapaženi su čak i ako se on prakticira tek jednu minutu dnevno, jer nam i tako kratka vježba pomaže promatrati svijet na drugi način i lakše osvijestiti ono što se događa sada i ovdje.

Prakticiranje mindfulnessa uz aplikacije i snimke
Razvijen je niz mobilnih aplikacija te postoji niz snimljenih mindfulness vježbi koje nas uče što je mindfulness i kako se bolje nositi sa stresnim situacjama. Aplikacije također pomažu svakoj osobi koja ustraje u meditacijama, pomažu nam na drugačiji način sagledati poteškoće s kojima se suočavamo, povećavaju našu kreativnost te nam pomažu u pronalasku boljih rješenja za naše poteškoće.

Prakticiranje mindfulnessa uz knjigu samopomoći
Knjige samopomoći su također izuzetno korisne. One detaljno objašnjavaju mehanizme preko kojih mindfulness pomaže, te često u prilogu imaju opis vježbi i auditivni zapis koji možemo slušati pri prakticiranju mindfulnessa.

Prakticiranje mindfulnessa uz osobu koja zna osnovne principe i vježbe mindfulnessa
Ovaj način je također koristan jer pomaže u nošenju sa svakodnevnim stresorima, te nas uči nove načine kako se nositi s negativnim mislima i neugodnim osjetima i osjećajima, poput boli.

Prakticiranje mindfulnessa u grupnoj i individualnoj terapiji uz terapeuta.
Važno je znati, da ukoliko na više polja u životu imamo probleme s kojima se teško nosimo i koji utječu na našu funkcionalnost, bilo da se radi o smanjenoj koncentraciji, postizanju lošijeg uspjeha u školi ili na poslu, poremećenim socijalnim odnosima, anksioznim ili depresivnim smetnjama, u tim situacijama prakticiranje mindfulnessa kroz sve ove prethodne mehanizme neće imati jednak učinak kao što bi imalo pri prakticiranju mindfulnessa uz terapeuta. Danas su razvijeni razni terapijski pravci koji koriste tehniku mindfulnessa kao jedno od sredstava pomoći u prevladavanju teških stanja i emocija. Osim toga, terapeuti koriste i svoja znanja o mentalnim bolestima i o optimalnim tehnikama pomoći kod različitih poteškoća te znaju kako procijeniti kada i kako uvoditi koju vježbu, te kako uputiti osobu u sve poteškoće na koje tijekom procesa može naići. Grupni i individualni susreti kroz unaprijed poznat način kako se primjenjuju, vode nas, uz terapeuta, do ispunjenijeg života i svih blagodati koje psihoterapija može pružiti.

Mindfulness nas, sam po sebi, ne uči kako da od oluje napravimo mirno more, niti nam daje recepte za sretan život. On nas uči kako kroz oluju života naučiti surfati po valovima stvarnosti.