Studentski glas demokracije

Studentski glas demokracije

– Blokada je bila velika lekcija o demokraciji, barem za mene. Obrazovni sustav ne objašnjava studentima da imaju moć kada se udruže – istaknuo je Kušan i dodao da cilj ovoga skupa nije reminiscencija, nego inspiracija za mijenjanje budućnosti.

Prvo siječanjsko događanje u organizaciji udruge Imaginacija - splitsko društvo sociologa u Info zoni - Što je film bez sociologije - uključilo je projekciju dokumentarnog filma Blokada autora Igora Bezinovića, čime je aktualizirana tema aktivizma mladih.

Događanje je privuklo veliki broj studenata, ali i aktera studentskog prosvjeda 2009. godine u Splitu i u Zagrebu, koji je i zabilježen u dokumentarcu Blokada. Tako je rasprava koja je uslijedila nakon filma bila zanimljiva i informativna. Nažalost, studenti su, uz par iznimki, odlučili ne uključiti se u raspravu – općeniti je dojam da ih većina prije projekcije nije bila ni upućena o čemu se točno radi u filmu – već su riječ prepustili u najvećoj mjeri Piniji Poljaković i Emilu Kušanu, koji su, svaki iz svog kuta, komentirali kontekst i posljedice događaja koji je prvi put ujedinio studente na razini Republike Hrvatske.

Prosvjedi su povećali studentska prava i potaknuli aktivizam mladih

– U filmu nedostaje jasan prikaz konačnih rezultata blokada. Nakon drugog prosvjeda kriteriji Ministarstva obrazovanja su se izmjenili i danas studenti upisuju studij besplatno i plaćaju predmete koje ne uspiju položiti tijekom godine dana, što nije bio njihov prvotni prijedlog – istaknuo je Kušan pravo hrvatskih studenata koje većina uzima zdravo za gotovo, potpuno nesvjesno da tome mogu zahvaliti isključivo prosvjedima održanima 2009. godine.
– Prvi put se nakon prosvjeda spominjala direktna demokracija i javno financirano obrazovanje, a ne smijemo zaboraviti ni biografski učinak na sudionike – potaknut je aktivizam kod mladih, pojavile su se i duge inicijative – nabrojala je Poljaković i manje očite pozitivne promjene koje je potaknula blokada.

Medijski je aktraktivan tek pritisak mase

Bivša zagrebačka studentica koja je sudjelovana na plenumima na samom početku blokade ukratko je prenijela svoje iskustvo. – Moj je dojam da je dosta ljudi išlo na plenume jer se nešto događalo, bilo je ljudi koji su ušli u to da bi se zabavili i, kako je vrijeme odmicalo, ljudi su se osuli, dosta ih je željelo da sve konačno završi da mogu ići kućama. Kao, mi bi se igrali blokade, ali ne bi snosili posljedice – objasnila je ona, a svi su se složili da je dio uključenih u prosvjed ušao iz pogrešnih pobuda, no i da je važan svaki sudionik jer je medijski atraktivan tek pristisak mase.

U Zagrebu je prosvjede podržavao i dio profesora. A u Splitu?

Povela se rasprava i o razlici između zagrebačke i splitske blokade. – Studenti u Zagrebu imaju zgradu i kafić u kojem se mogu sastajat. Pripremali su se za blokadu godinu dana i imali su podršku dijela profesora, to je potpuno drugačija priča od splitske. Ovdje se gomila ljudi paralelno upoznavala i organizirala prosvjed – istaknula je Poljaković. – U Splitu su nastavnici podržavali zahtjeve ali ne i metodu – dodala je, a Kušan se nadovezao: – Koncept upotrebljen u Zagrebu je funkcionirao svugdje u svijetu pa tako i u Zagrebu, to je bio nastavak priče koja je bila globalna prije nego što je postala hrvatska. Dosta istaknutih sudionika prosvjeda bilo je aktivno i prije prosvjeda i nema potrebe pripisivati njihov aktivizam i kasnije uspjehe samo blokadi.

Blokada je bila lekcija o demokraciji

Studenti koji su se javljali za riječ priznali su da nisu bili upoznati sa blokadom, te su izrazili mišljenje da su mladi danas manje aktivni nego prije šest godina. – I u to vrijeme smo mislili da su mladi u depri, da samo sjede na Rivi. Nemojte mislit da se to dogodilo jednom i nikad više, vjerujem da mladi opet mogu iznenaditi – odgovorila je Poljaković.
– Blokada je bila velika lekcija o demokraciji, barem za mene. Obrazovni sustav ne objašnjava studentima da imaju moć kada se udruže – istaknuo je Kušan i dodao da cilj ovoga skupa nije reminiscencija, nego inspiracija za mijenjanje budućnosti.
– Ako nemate ideje protiv čega biste danas prosvjedovali, u naše vrijeme je u menzi bio King sladoleda i Linolade – komentirao je jedan od sudionika blokade. – A postojala je i razlika između restanog pirea i krumpira – dobacio je netko.

Za kraj, Poljaković je dala praktičan savjet mladima, temeljen na vlastitom iskustvu sudjelovanja u blokadi i kasnijeg aktivizma: – Budite politički ali ne i stranački.

Nadamo se da će ga barem studenti koji su bili prisutni na događanju shvatiti ozbiljno i aktivirati se.

Info zona Facebook