Od nepoznanice do sudjelovanja

Od nepoznanice do sudjelovanja

- To je onaj dobar osjećaj, da si malim dijelom dao veliki doprinos - kaže riječka studentica s kojom smo razgovarali nakon povratka sa konferencije održane u ožujku u Rigi, u sklopu strukturiranog dijaloga s mladima na europskoj razini.

Pri spomenu strukturiranog dijaloga mnogim će se mladima na licu pojaviti ili upitnik ili izraz dosade jer im je nerijetko sudjelovanje u političkim procesima - makar i onima koji su krojeni upravo za njih – nezanimljivo. Među takvima nije 25-godišnja Mirela Pašić, riječka studentica Pedagogije koja je imala priliku sudjelovati na Europskoj konferenciji za mlade, predstavnike mladih i donositelje odluka, održanoj od 23. do 26. ožujka u Rigi, u sklopu aktivnosti strukturiranog dijaloga s mladima na europskoj razini. Mirela je bila članica peteročlane delegacije iz Hrvatske a činilo ju je dvoje predstavnika Ministarstva socijalne politike i mladih, dvoje predstavnika Mreže mladih Hrvatske te predstavnica Zajednice informativnih centara za mlade u Hrvatskoj.

Proces strukturiranog dijaloga s mladima na europskoj razini traje ukupno 18 mjeseci. Nakon što se na europskoj razini definiraju tema i ključna pitanja, na lokalnoj razini se od mladih i donositelja političkih odluka traže odgovori koji se objedinjuju u nacionalne izvještaje iz kojih se, u trećem koraku, ponovno na europskoj razini izvode prijedlozi preporuka o kojima se raspravlja ponovno na nižim razinama da bi se nakon definiranja konačne verzije preporuke uputile svim članicama EU na usvajanje. Netom održana konferencija upravo je taj treći korak.

Strukturirani dijalog: od nepoznanice do sudjelovanja

Mirela je volonterka udruge SOS telefon – Grad Rijeka, trenutno sudjeluje i na edukaciji o menadžmentu volontera te slobodno vrijeme, osim u rad, ulaže u aktiviranje u lokalnoj zajednici. Razgovarali smo s njom o iskustvu s konferencije, političkoj participaciji mladih i, prije svega, o tome kako se upoznala s procesom strukturiranog dijaloga. - Za strukturirani dijalog saznala sam od kolega, s kojima sam sudjelovala na projektu Foruma za slobodu odgoja Pokreni promjenu, a i na web stranici riječkog info centra za mlade, gdje je bio objavljen natječaj za trening lokalnog koordinatora SD-a, u organizaciji Mreže mladih Hrvatske. To se odvijalo u studenom prošle godine. Cijeli proces bio mi je totalna nepoznanica. Znatiželjno sam "kopala"… I dalje je bio nepoznanica – smije se Mirela te nastavlja: - No, odlučila sam se prijaviti. Nakon treninga, proces je polako počeo imati smisla. Jedan od (neobvezujućih) zadataka, koji smo imali nakon treninga, bio je provođenje konzultacija s mladima i donositeljima odluka na lokalnoj razini. Konzultacije sam provela putem fokus grupe s volonterima SOS telefona i debate u jazz caffeu. Puno energije trebalo je uložiti da bih motivirala mlade da sudjeluju… Još kad čuju "mladi i politika" – ono herbalife totalni!

Konferencija je bila odlično iskustvo

Konferenciju čija je tema bila politička participacija mladih smatra odličnim iskustvom te je sretna što je imala priliku sudjelovati u procesu donošenja preporuka koje bi, budu li usvojene, mladima trebale olakšati sudjelovanje u političkim procesima. - Uspjela sam iskristalizirati sve ono što sam objašnjavala mladima dok smo provodili konzultacije… Dok sam im pokazivala 18-mjesečni ciklus, faze u kojima se sad nalazimo, zašto je važno da doprinesu procesu svojim mišljenjem i sl. Budući da nemam iskustva sudjelovanja na ovakvim konferencijama, ne mogu usporediti je li bila (manje) bolja od prethodnih, ali na mene je ostavljen dojam da su domaćini to odradili uz puno truda i vrlo profesionalno – od aktivnosti na radionicama, zabavnog programa pa do iznošenja ključnih preporuka. Zapravo je zadovoljstvo došlo do izražaja, nakon truda i angažmana, uloženog u osmišljavanje i oblikovanje preporuka, kada smo ih doživjeli na zaključnom dijelu konferencije. To je onaj dobar osjećaj, da si malim dijelom dao veliki doprinos – kaže.

Kultura participacije: jaz između zapada i istoka

Tema njezine radne grupe bila je Kreiranje kulture participacije u školama. Tijekom rada u grupi razmjenjivala je iskustva i razmišljanja s mladima i donositeljima odluka iz europskih zemalja: - Od Finske, čiji je obrazovni sustav vrh (gdje djeca u vrtićima demokratski biraju u koji će se park ići igrati, koje će boje biti njihov namještaj, dovoljno je da kažem da je kod njih učiteljska profesija jako cijenjena), pa do istočnih zemalja od kojih neke niti nemaju predmet u školama u kontekstu kojeg bi mogli integrirati građanski odgoj u segmentima (primjerice Sociologija, Politika i gospodarstvo). Dosta se osjeti taj jaz između.

Svojim je preporukama grupa naglasila da države članice i dalje trebaju razvijati/uključiti građanski odgoj na svim razinama formalnog obrazovanja te da se u rad trebaju uključiti metode neformalnog obrazovanja kako bi se poticalo kritičko razmišljanje, kao i važnost sudjelovanja, već od malih nogu.

Motiviranjem, informiranjem i edukacijom protiv floskula

Budući da preporuke nisu obvezujuće, tj. ne moraju se prihvatiti, zanimalo nas je djeluje li to, po njezinu mišljenju, obeshrabrujuće na mlade ili ipak predstavlja korak naprijed u uzimanju mišljenja mladih u obzir. - Sad ne znam želite li da progovori ona realna Mirela ili ona koja lebdi u idealima? Može djelovati obeshrabrujuće, svakako… Moja iskustva govore da su mladi već siti silnih floskula i obećanja i nemaju povjerenja u donositelje odluka. Kod njih je intrinzična motivacija izrazito niska. I na tome bi prije svega trebalo poraditi – na motivaciji, informiranju i edukaciji. Ja se zaista nadam da će te preporuke naći svoje mjesto pod suncem i da će Vijeće ministara prepoznati važnost istih.

Nepovjerenje u političare prepreka je aktivnom sudjelovanju

Što se tiče njezine lokalne zajednice, smatra da postoji začarani krug u kojem mladi nemaju motivacije za političku participaciju te ne iskazuju interes pa donositelji odluka ne daju prostora. - Rijeka je zaista divan grad u kojem djeluju i mladi i kreativni i sposobni ljudi, ali u velikom broju ima i onih koji su opasno pasivni. Smatram da nisam kompetentna pričati o stvarnom uzroku tog problema i njegovu rješenju ali, ono što mogu podijeliti s vama, iz svog iskustva, jest da kod mladih u Rijeci nedostaje motivacije, informiranosti i edukacije o ovakvim temama. Nepovjerenje u političare je, u tom kontekstu, prepreka aktivnom uključivanju i sudjelovanju. Kako nisu motivirani, neće ni potražiti informaciju, što opet dovodi do nesudjelovanja. Nadam se da će važnost procesa strukturiranog dijaloga (i njemu sličnih) biti prepoznata među mladima, svakim ciklusom sve više – zaključila je.

Zaključci iz Rige

U sklopu Konferencije mladih i za mlade EU-a predstavnici mladih te predstavnici država članica sastali su se kako bi zajednički promišljali rješenja za osnaživanje mladih za sudjelovanje u političkim procesima. Donijeli su Zaključke (preuzmi prijevod Zaključaka) koji naglašavaju potrebu stvaranje kulture participacije u školi, uključenje mladih u donošenje političkih odluka, zatim nužnost povećanja sinergije i suradnje među različitim akterima, poboljšanje kvalitete angažmana i obveza kreatora politika prema mladima i jačanje uloge rada s mladima za političko osnaživanje svih mladih te razvoj lokalne i direktne demokracije i youth friendly alata za političku participacijuje.

Pohvale Latviji i Hrvatskoj

Strukturirani dijalog na europskoj razini relativno je nova metoda te se još uvijek traži optimalan način provođenja pa je hrvatska delegacija na konferenciji posebno istaknula da su organizatori u Rigi uspješno uklonili probleme s kojima su se sudionici suočavali na prethodno održanoj konferenciji u Rimu, u listopadu prošle godine. Konferencija u Rigi bila ja bolje organizirana, bilo je više vremena za rad, moderatori nisu znatno utjecali na završnu verziju zaključaka održanih radionica te su sudionici imali priliku usporediti izmjene sa originalnim zaključcima - dojmovi su predstavnika Ministarstava socijalne politike i mladih, Mreže mladih Hrvatske i Zajednice informativnih centara za mlade u Hrvatskoj.

Hrvatska je među rijetkim državama koja je provela kampanju s kojom je poticala uključivanje mladih u strukturirani dijalog te je do stavova mladih dolazila raznolikom metodologijom. Ostale države uglavnom su se oslanjale na rezultate online anketa, a u Hrvatskoj je održan još i niz javnih rasprava i fokus grupa te završna nacionalna konferencija. U odnosu na druge države, Hrvatska je uključila i relativno velik broj mladih - na razini EU uključeno je ukupno 40 tisuća mladih, od čega u Hrvatskoj čak 2000, a na primjer Španjolska je prikupila stavove samo 16 mladih.

Komentari na prijedlog zaključaka do 20. lipnja

Sa zaključcima konferencije upoznat će se i ministri članica EU na sastanku koji će se održati 18. svibnja, a do 20. lipnja stavove o zaključcima moći će iznijeti i mladi i donositelji političkih odluka na lokalnim razinama. Planirano je da se u Hrvatskoj, uz rasprave na lokalnoj razini, održe i četiri regionalne rasprave u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. U rujnu, na konferenciji u Luksemburgu, sukladno prikupljenim komentarima definirat će se konačni zaključci koji će se uputiti svim članicama EU na usvajanje.

Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 6/14 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Info zona Facebook