Srednjoškolci u Portugalu

30_03_2018  |  Autor: I.Z.  |  Foto: Obrtnička škola
Srednjoškolci u Portugalu

Učenici Obrtničke škole u Splitu su u sklopu Erasmus+ projekta MENO sudjelovali na stručnoj praksi u Portugalu i Italiji. Razgovarali smo s učenicama koje su u sklopu projekta išli u portugalski grad Bragu i njihovom profesoricom Gordanom Kulić, koordinatoricom projekta. Pričali smo o pripremama za put, praksi, dojmovima o Portugalu...

Učenici Obrtničke škole u Splitu su u sklopu Erasmus+ projekta MENO imali priliku sudjelovati na stručnoj praksi u Portugalu i Italiji. Razgovarali smo s učenicama koje su u sklopu projekta išli u portugalski grad Bragu te sa njihovom profesoricom Gordanom Kulić, koordinatoricom projekta. U sklopu projekta, 20 učenika škole je provelo dva tjedna na stručnom usavršavanju u studenom prošle godine, a mi smo htjeli saznati njihove dojmove.

Pripreme za put

Na pitanje zašto su se prijavili za sudjelovanje u projektu, sve su jednoglasno odgovorile da je usavršavanje bio glavni motiv. Drugi motivi su bili druženje, putovanje, upoznavanje novih kultura, jezika, ljudi te načina rada i života. Kao najveći osobni motiv istaknule su da su htjele steći nova znanja koja će im pomoći u budućnosti.

Kako bi se pripremili za put škola im je osigurala satove engleskog i portugalskog. Subotom su učili portugalski i stručni engleski kako bi se mogle lakše sporazumjeti na praksi. Osim toga, na stranicama škole mogle su se upoznati sa kulturom Portugala, njihovim običajima, njihovoj hrani, ali i cijenama koje ih očekuju kada dođu. Naravno, i same su istraživale Bragu na Internetu, salone u kojima su trebale raditi, gdje će ići na izlete…

Praksa
Iskustva sa prakse su svima jako pozitivna. Prijevoz do posla je bio osiguran svako jutro. Modne tehničarke koje su praksu odrađivale u tvrtki Valerius imale su priliku naučiti u programu Illustrator, koji se koristi tek na fakultetu. Bile su u odjelu tvrtke koji se bavi dizajnom majica, a tijekom prakse su vidjele cijelu tvornicu i saznale za koga tvrtka sve radi (Moschino, Massimo Dutti, Karl Lagerfeld…). Čak su na poklon dobile po tri majice Karla Lagerfelda. Kao dio prakse imale su zadatak osmisliti majicu za marku Massimo Dutti za sezonu proljeće/ljeto 2018. Prije samog osmišljavanja dizajna morale provjeriti po kojoj cijeni se prodaju njihove majice i koji materijali se koriste u izradi. Pokazali su im proces izrade odjevnog predmeta od početka do samog kraja. Osim što su naučile raditi u novom programu, vidjele su kako se spajaju šavovi pomoću ljepljivih traka, kako se lijepi print te kako se slažu i režu krojne slike. U prostoriji u kojoj su radile nalaze se kompjuteri na kojima dizajniraju te vješalice sa već gotovom odjećom i sa uzorcima materijala. Neke od djevojaka radile su i na novim Adidasovim dresovima za kinesku košarkašku reprezentaciju. Poslodavci su bili jako zadovoljni s njima i pohvalili njihov rad.

Kozmetičarke su rekle da su njihova iskustva u salonima jako dobra. Jedna od djevojaka je ispričala kako je već prvi dan kada je došla na praksu dobila ključ od salona. Opisala je kako joj je radnica iz salona objasnila kad su mušterije naručene i rekla joj da može sama otključavat i zaključavat salon kada hoće. S obzirom da radni dan izgleda drugačije u Bragi, objasnila joj je kada je njima ručak i večera da zna kada je inače salon otvoren. Što se tiče samo prakse, djevojke su naučile mnogo novih tehnika. Prvi put su imale priliku raditi s laserom za lice i depilaciju, te su naučile nove vrste masaža.

Djevojke koje su išle na praksu kod frizera su jednako oduševljene svojim iskustvom. Jedna od djevojaka je opisala kako su je odmah na početku pitali što sve zna i onda joj pokazali nove tehnike rada. Već drugi, treći dan su joj dali da boja klijente i pitali je hoće li ih šišati.

Iako su naučile mnogo novih stvari jer se u Portugalu koriste drugačije tehnike, djevojke su imale i par primjedbi. Naglasile su da je se u Hrvatskoj više drži do higijene i da se Portugalci površni u radu. Opisale su kako oni samo povuku mašinu pa kako ispadne. Primijetile su da ne paze na sitnice kao kod nas. Na primjer, ne paze da im klijenti nakon šišanja ne izlaze s dlakama po odjeći i licu. Jedna zanimljivost koje su primijetile je da su ženama u Bragi važni samo nokti i obrve. Sve drugo je manje važno.

Slobodno vrijeme i savjeti

Što se tiče slobodnog vremena sve su složile da su pokušale iskoristi dan što su više mogle. Pokušale su svaki dan ići do grada kada bi završile s poslom. To bi najčešće uključivalo kavu i šoping. Jedna velika razlika koju su primijetile je da u Portugalu ispijanje kave traje 15 minuta. Popiješ što imaš i ideš dalje. Kada bi one rekle koliko mi vremena znamo provesti na kavi, neki od Portugalaca su se jako iznenadili.

Hrana se nije svima svidjela. Najveći problem je što Portugalci ne stavljaju začine u svoja jela. Ali djevojke su se susrele s nekim iznenađujućim prehrambenim kombinacija, poput svinjetine sa školjkama. Zbog svega ovoga neke su djevojke savjetovale da ako idete u Portugal ponesete svoju hranu.

Vrijeme nisu provodili samo na praksi i u gradu. Kao dio programa organizirano je bilo nekoliko izleta pa su tako posjetili svetište Bom Jesus do Monte, Viana do Castelo, obalu Atlantskog oceana, svetište u Fatimi i mnoga druga mjesta. Na putu za Bom Jesus su se čak vozili barkicama na jezeru. Dva dana su proveli u Lisabona. Iako im je bilo lijepo napomenule su da su se često susretale s prodavačima narkotika. Opisale su kako vam prvo priđu i nude naočale, šalove, marame, kišobrane, a onda izvade travu. Osim toga u Lisabonu ima puno džeparoša pa su savjetovale da stvari držite ispred sebe.

Sve djevojke su se složile da su ljudi u Bragi jako dragi i spremni pomoći. Iako savjetuju da naučite najvažnije fraze na portugalskom jer Portugalci ne vladaju engleskim baš najbolje. Iznenadilo ih je koliko ljudi zna za Hajduk. Opisale su kako su jednom sjedile u kafiću sa Hajdukovim šalovima na sebi i jedan momak se drugog stola im je pokazao na šal i motirao „bravo“. Osim doticaja s lokalcima, upoznali su i djevojku iz Šibenika koja studira u Zagrebu, a u Portugal je došla na Erasmus. U samom hotelu u kojem su bili smješteni, bilo je mladih iz drugih zemalja (Litva, Rumunjska) i drugih dijelova Hrvatske koji su preko nekog Erasmus projekta došli tu. S nekima od njih su se sprijateljili i dan danas ostali u kontaktu. Neke su ostale u kontaktu s kolegama s posla i još uvijek se dopisuju i šalju si slike s radnog mjesta.

Pohvale

Profesorica Gordana Kulić, koja je pratila učenike na praksi je za kraj rekla kako su poslodavci pohvalili učenike i rekli da su spremni za rad. Posebnu pohvalu dobio je jedini učenik, frizer, koji je svih šarmirao i oduševio.

Svi učenici koji su sudjelovali na mobilnosti dobili su potvrdu da su sudjelovali na projektu, tri ECVET boda, priznanje od 80 sati prakse te ocjene (svi su dobili petice), a priznati su im i ishodi učenja koje neće morati ponovno polagati u Hrvatskoj, objasnila je profesorica Kulić.

Zahvaljujemo se Obrtničkoj školi, profesorici Kulić i učenicama koje su podijelile svoja iskustva s nama: Mia Bužoka, Ivana Čečuk, Paula Buljan, Kristina Ćosić, Dora Prcel, Nikol Nikolić (modni tehničar), Petra Petričević, Nina Mustapić (kozmetičar) i Mia Kaćunić.

Riječ ravnatelja
Popričali smo i s ravnateljem Obrtničke škole, Davorom Kulićem, koji nam je rekao više o projektima mobilnosti u kojima je škola sudjelovala.

Obrtnička škola već od 2011. sudjeluje u programima mobilnosti. Prije su to bili programi Comenius, Leonardo da Vinci i od prije dvije godine su to projekti Erasmus+. U okviru Erasmus+ sudjelovali su u K1 i K2 projektima i uopćim projektima suradnje s drugim školama u inozemstvu. U sklopu zadnjeg projekta učenici su išli na stručnu praksu u Italiju i Portugal. 20 učenika je bilo u Portugalu dva tjedna tijekom kojih su odradili praktičnu praksu u njihovim obrtničkim radionicama, a 20 učenika je bilo i u Italiji.

Iskustva učenika, učitelja i poslodavaca su jako pozitivna. Neki poslodavci u inozemstvu su rekli da su učenici spremni za tržište rada. To je dosta dobra povratna informacija i daje učenicima i učiteljima poticaj da rade dobro.