Šibenik - grad tvrđava

Šibenik - grad tvrđava

Šibenik je grad s najviše stepenica u povijesnoj jezgri, ali i grad koji je prvi u svijetu koristio izmjeničnu struju a drugi u Hrvatskoj uveo javnu rasvjetu. Obišli smo gotovo nepoznate atraktivne fortifikacijske objekte...

    • Šibenik, grad donedavno opkoljen tvornicama, sa značajnim komadima gradskog tkiva pod vojnom jurisdikcijom, posljednjih godina postaje sve svjesniji svojih prednosti: vrlo razvedena i atraktivna obala, bogato kulturno i povijesno naslijeđe, i, najvažnije od svega, ljudi koji žele svoj grad mijenjati na bolje.

      Neki elementi povijesti Šibenika opće su poznati. Među njima je katedrala Sv. Jakova koja je pod zaštitom UNESCO-a, kao i gradska vijećnica, no Šibenik je ujedno grad s najvećom očuvanom povijesnom gradskom jezgrom, u kojoj ima najviše sakralnih objekata u Hrvatskoj, grad s najviše stepenica u povijesnoj jezgri, ali i grad koji je prvi u svijetu koristio izmjeničnu struju a drugi u Hrvatskoj uveo javnu rasvjetu, napajanu iz druge po redu najstarije hidroelektrane u svijetu. Šibenik je također i grad tvrđava.

      Kroz četiri gotovo nepoznata i u javnosti izvan Šibenika slabo prezentirana atraktivna fortifikacijska objekta proveli su nas Hrvoje Zekanović, predsjednik Društva za očuvanje kulturne baštine Juraj Dalmatinac, te Goran Šimac, član velikog vijeća Društva.

      Tvrđava Sveti Mihovil svojesvrsni je epicentar Šibenika, mjesto na kojem su pronađeni najstariji dokazi postojanja civilizacije na šibenskom prostoru. Dugo je bila pod vojnom upravom te je relativno nedavno otvorena za javnost. – Mnogi je Šibenčani i danas zovu tvrđava Svete Ane, po groblju na podnožju zidina – kaže Zekanović. Tvrđava se trenutno obnavlja sredstvima iz EU fondova i Grada Šibenika te će, ako sve prođe prema planu, na ljeto 2014. zaživjeti kao otvorena pozornica.

      16. rujna - Šibenik je oslobođeni od Turaka i hrvatska vojska ostvarila je prvu pobjedu na šibenskom most

      Tvrđave Šubićevac i Sveti Ivan podigli su 1647. očajni Šibenčani da se zaštite od turske vojske koja je navirala iz unutrašnjosti. Osnovni zidovi tristotinjak metara udaljenih tvrđava podignuti su u dva mjeseca, grad je obranjen, a objekti su završeni u sljedećih godinu dana. – Zanimljivo je da se 16. rujna 1647. grad oslobodio od Turaka, a na isti je datum 1991. godine hrvatska vojska ostvarila prvu pobjedu upravo na šibenskom mostu – kaže Zekanović. Najviša utvrda u Šibeniku, tvrđava Sv. Ivana, bila je mjesto najtežih sukoba s turskom vojskom, dok je današnji Šubićevac dugo nosio ime vođe obrane Šibenika u 17. stoljeću, Baron Degenfeld.

      Sve tri su utvrde praktički u centru grada, dostupne pješacima, a napor pri usponu nagrađuje se fenomenalnim pogledom na razvedeni šibenski arhipelag.

      Utvrda Sveti Nikola, s druge strane, tek je nedavno postala pristupačna s kopna – sve do ovog ljeta jedini je prilaz ovom tombolu nasuprot popularne Jadrije ovisio o oseci i plimi koja je potapala vezu otočića Školjića s kopnom. Veza otočića Ljujevca, čiju gotovo cijelu površinu zauzima tvrđava, i Školjića, nešto je pouzdanija, ali u vrijeme plime neplanirano močenje cipela nije isključeno.

      Nesvakidašnji doživljaj hodanja gotovo u razini mora do tvrđave čiji je izgled strašniji od 32 topa

      Koristeći sredstva EU fondova, uz sufinanciranje Šibensko-kninske županije putem projekta Turistička valorizacija Kanala svetog Ante u Šibeniku, izrađena je drvena šetnica preko kritičnog morskog prijelaza do Školjića, koja pruža nesvakidašnji doživljaj hodanja gotovo u razini mora. – Prilaz Školjiću rijetko je i ugroženo stanište halofita. Ovo je područje u prošlosti bilo poznato po solanama, koje su sada pretvorene u slana jezera i, nažalost, odlagališta otpada – upozorava Zekanović.
      Ugodna šetnja daje jako dobar uvod u fascinantan prizor koji posjetitelja čeka kada prijeđe vojnom infrastrukturom premreženi Školjić. Tvrđava Sveti Nikola fascinantna je pomorska obrambena utvrda izgrađena od kamena i opeke u 16. stoljeću, na mjestu nekadašnjeg bedeiktinskog samostana. – Tvrđava je svojim izgledom odvraćala potencijalne napadače, pa se tako iz njena 32 topa nije nikada pucalo – objašnjava Zekanović.

      Utvrda ima ulaz samo s morske strane, a činjenicu da joj se može pristupiti sa kopna treba zahvaliti godinama neodržavanja objekta. Naime, zemlja koja je bila nasuta na tvrđavu za obranu od zračnog napada je, kroz otvor gdje se nekad nalazio top, završila izvan tvrđave, stvorivši stazu do vrha tvrđave koja omogućava avanturistima prilaz. – Tvrđava je u jako lošem stanju i nesigurna je za posljetitelje. Postoji realna opasnost od pada s velike visine – upozorava Zekanović. Unatoč tome na tvrđavi su se održavali koncerti klasične glazbe, a posljetitelje su na službeni ulaz dovozili brodovima.

      Unutrašnjost Svetog Nikole krije niz fascinantnih prostorija, od kojih je možda najzanimljivja podrumska prostorija ispunjena stalagmitima i stalagtitima, na samoj razini mora koje reflektira svjetlost u dvoranu.

      Upravo je začuđujuće zapušteno stanje impozantne utvrde, što je vjerojatno pojedince koji su svoju prisutnost odlučili ovjekovječiti crnim sprejem i ohrabrilo na nemaštovito izražavanje po zidovima. – Činjenica je da šetnica i tvrđava imaju veliku konkurenciju u Šibeniku. Stambene četvrti imaju zelenilo, u samom su centru tvrđave s kojih puca prekrasan pogled, napravljena je šetnica do gradske plaže. Šibenik ima toliko toga za ponuditi da ljudi neke vrijedne prizore jednostavno ne vide – kaže Zekanović.

      Društvo Juraj Dalmatinac: Pokušavamo biti glas savjesti i korektiv institucijama

      Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac osnovano je 2011. godine da bi potaknulo nadležne na sustavnije i odgovornije upravljanje šibenskom baštinom. – Odlučili smo se udružiti prema uzoru na Društvo prijatelja dubrovačke starine – objašnjava Zekanović. Od samog početka djelovanja organiziraju se godišnji ciklusi predavanja o šibenskoj baštini, publicira se časopis Juraj koji obuhvaća predavanja i radove na temu šibenske baštine, ali i zagovaraju e održavanje i obnova vrijednih spomenika kulture. – Pokušavamo biti glas savjesti i korektiv institucijama koje su dužne brinuti se o ovim objektima pružajući ispomoć pri ostvarivanju samoodrživog korištenja kulturne baštine – kaže Zekanović.

      Svojim su djelovanjem dosad realizirali restauraciju kasnogotičkog portala u gradskoj jezgri, za koji su osigurali sredstva iz Zaklade Adris, izradili vrijednu dokumentaciju pomoću koje je Grad Šibenik prijavio projekt za sanaciju tvrđave Šubićevac na EU fondove, na koje planiraju obnoviti i projekt obnove Tvrđave svetog Ivana za koji će, kažu, dokumentacija uskoro biti kompletirana.

      Info zona Facebook