Sanja Lovrenčić u Bookvici

06_03_2019  |  Autor: I.Z.  |  Foto: Klub Quasimodo
Sanja Lovrenčić u Bookvici

U ovotjednu Bookvicu, koja će se održati u četvrtak, 7. ožujka 2019., s početkom u 20.30 sati, stiže jedna od najsvestranijih autorica na hrvatskoj književnoj sceni: Sanja Lovrenčić.

U ovotjednu Bookvicu, koja će se održati u četvrtak, 7. ožujka 2019., s početkom u 20.30 sati, stiže jedna od najsvestranijih autorica na hrvatskoj književnoj sceni: ugledna spisateljica za djecu i odrasle, prozaistica, pjesnikinja i esejistica, prevoditeljica, nakladnica, dobitnica više nagrada za spisateljski i prevoditeljski rad: Sanja Lovrenčić.

Ona će publici prije svega predstaviti svoj najnoviji roman „Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost“ (Mala zvona, 2018.), u kojem se dotiče zanimljivih tema kao što su umjetnost i umjetnički aktivizam, društvena odgovornost, komercijalizacija, birokratizacija umjetnosti, feminizam, znanost i, dakako, ljubav. Osim o tim temama autorica će s voditeljicom Bookvice Patricijom Horvat porazgovarati o mašti i nepresušnim izvorima priča, o prošlom i sadašnjem, sjećanju i zaboravu, poljuljanim vrijednostima i statusu umjetnosti danas, a bit će riječi i o književnim rezidencijama te izazovima bavljenja književnošću, književnim prevođenjem i nakladništvom.

U tradicionalnoj nagradnoj igri netko iz publike dobit će najnoviji roman Sanje Lovrenčić na dar.

Biografija autorice:
Sanja Lovrenčić, književnica i prevoditeljica, ušla je u hrvatsku književnost 1987. zbirkom pjesama Insula dulcamara. Otada je objavila još sedam pjesničkih zbirki, a poezija joj je objavljivana i u domaćoj i stranoj periodici te prevođena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski, danski. Za knjigu Rijeka sigurno voli poplavu dobila je nagradu Kiklop.
Autorica je zbirki kratkih priča Wien Fantastic, Portret kuće i Zlatna riba i istočni Ariel, romana Dvostruki dnevnik žene sa zmajem, Klizalište, U potrazi za Ivanom (nagrada "Gjalski" 2007.), Martinove strune / Martins Seiten (Literaturpreis SMSK 2008.), Ardura, Vješanje kradljivaca ovaca i Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost, kao i fantastične trilogije Zmije Nikonimora te zbirke autobiografskih zapisa Zagrebačko djetinjstvo šezdesetih.
Napisala je nekoliko knjiga namijenjenih djeci; za zbirku priča Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić dobila je nagradu "Grigor Vitez".
U programima Hrvatskog radija izveden je niz njezinih radio-dramskih tekstova, među kojima su neki izvođeni i izvan Hrvatske (na njemačkom, mađarskom, slovačkom i estonskom). Kao samostalni dokumentarist snimila je i režirala šest dokumentarnih radio-drama.
Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod zbirke kratkih priča Kuća duhova Virginije Woolf dobila nagradu "Kiklop" 2012.