Rodni jaz u jeziku

Rodni jaz u jeziku

Nepostojanje brojnih strukovnih zvanja i zanimanja u ženskom rodu, odnosno postojanja samo u muškom (npr. kupac, pisac, vođa, kirurg) jasni su pokazatelji rodne neravnopravnosti u hrvatskom jeziku.

    • Rezultati istraživanja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2014. godine pokazali su da samo 56% visokih učilišta postupa u skladu s čl. 14. st. 5. Zakona o ravnopravnosti spolova, koji prilikom navođenja naziva strukovne kvalifikacije, zvanja ili zanimanja na dokumentu izričito nalaže upotrebu odgovarajućeg roda ovisno o spolu primatelja/ice dokumenta.

      Muškarci, žene i jezik

      Upravo zbog toga danas se sve češće u Hrvatskoj govori o feminizaciji jezika te ističe važnost korištenja rodno osjetljivog jezika, što je i tema izložbe pod nazivom Muškarci, žene i jezik, koja je nastala u suradnji sa udrugom splitskih sudskih tumača i prevoditelja STIP.

      Izložbu su povodom Dana žena u prostoru Info zone pripremile Branka Šegvić i Tanja Radmilo, sociološki osvrt dala je Blanka Čop, dok je autor fotografija Edi Matić. Autorice su u nizu fotografija stranica rječnika, izdvojile definicije određenih zanimanja i zvanja koja se semantički ne podudaraju u muškom i ženskom radu, a ženski nazivi često poprimaju i negativne konotacije (tajnik / tajnica; sekretar / sekretarica; domaćin / domaćica).

      Na štetu je imenica koje označavaju žensku osobu i nepostojanje ženskog roda za riječi koje se u društvu smatraju pozitivnima i poželjnima (neženja, faca, vođa, lider), kao i nepostojanje mocijskih parova kada se radi o seksistički obojenim terminima (oštrokonđa - oštrokonđac, itd.).

      Rodna neravnopravnost u jeziku

      Autorice su ovim primjerima pokazale da se rodna neravnopravnost jezika posebno odnosi na nazive strukovnih kvalifikacija, odnosno na izostavljanje zvanja i zanimanja u ženskom rodu u hrvatskom jeziku. Neimenovanje i otklon nekog segmenta stvarnosti također nosi značenje. Nepostojanje brojnih strukovnih zvanja i zanimanja u ženskom rodu, odnosno postojanja samo u muškom (npr. kupac, pisac, vođa, kirurg) jasni su pokazatelji rodne neravnopravnosti u hrvatskom jeziku koji u svojoj morfološkoj strukturi jasno razlikuje rodni identitet.

      Inspiracija za izložbu potekla je i iz želje autorica za pravom da se njihovo zanimanje službeno piše i naziva u ženskom rodu. Zajedničkom borbom za zanimanje sudske tumačice autorice su pokazale da odbijaju biti bez glasa, izostavljene i nevidljive u svom području rada. Iz takve atmosfere iznjedrila je izložba jednostavnog, ali zanimljivog vizualnog izraza, koja je uz umjetničku i sociološku dimenziju, posebnu važnost pridala interakciji s publikom (posjetitelji mogu napisati i zalijepiti komentar).

      Autorice su duboko svjesne da promjene u jeziku ne znače automatski i bolji položaj žene u društvu, ali korištenje rodno osviještenog jezika umanjuje rodni jaz u jeziku koji u sebi još uvijek čuva patrijarhat i koji preferira muški rod. To se, naglašavaju, može premostiti jedino produbljivanjem svijesti o rodnoj diskriminaciji unutar društva koje se tim jezikom koristi.

      Izložba se u Info zoni može pogledati do kraja ožujka.



      Info zona Facebook