Pročitaj sve: Posao, fax ili praksa

Pročitaj sve: Posao, fax ili praksa

Prošlog tjedna je u Info zoni niz predavača informirao mlade o mogućnostima zapošljavanja, nastavka obrazovanja i ostvarivanje stručne prakse u zemljama Europske unije. Mudro se dobro informirati kako bi iskoristili prilike koje se nude.

Prošlog tjedna je u Info zoni niz predavača informirao mlade o mogućnostima zapošljavanja, nastavka obrazovanja i ostvarivanje stručne prakse u zemljama Europske unije. Mladima se nudi sve više različitih programa koji im mogu pomoći i olakšati iskustvo mobilnosti pa se mudro na vrijeme dobro informirati kako bi iskoristili prilike koje se nude.

Zapošljavanje u zemljama Europske unije


Predstavnik Migracijskog informativnog centra HZZ-a, Vido Maričević, predstavio je proces rješavanja dokumentacije za rad u inozemstvu i uvjete koje potrebno zadovoljiti te ponudio projekciju, doduše neslužbenu, kako će se odvijati tijek ostvarivanja svih prava građane Hrvatske u trenutku kad Hrvatska u srpnju 2013. postane punopravna članica Europske unije.

Trenutno Republika Hrvatska ima potpisan bilateralan sporazum sa SR Njemačkom koji građanima Hrvatske omogućava izdavanje radne dozvole za rad u Njemačkoj. Migracijski informativni centra HZZ-a posreduje pri zapošljavanju u Njemačkoj na način da rješava potrebnu papirologiju za izdavanje vize, dokumentaciju koja se tiče zdravstvenog i socijalnog osiguranja te zainteresiranima nudi popis deficitarnih zanimanja.

Selekcija potencijalnih kandidata vrši se dvaput godišnje, u ožujku i travnju, tako da će se slijedeća selekcija održati u rujnu 2012. Za prolazak selekcije potrebno je dokazati znanje njemačkog jezika na testu koji se održava u Zagrebu i to pred komisijom koja dolazi iz Njemačke (stupanj znanja njemačkog jezika ovisi o vrsti posla koji se traži, većinom su to razine B1, B2 i B3, ali i niže za poslove za koje se traži niža kvalifikacija).

Sporazumom između Republike Hrvatske i SR Njemačke definirana je i godišnja kvota koja iznosi 500 osoba godišnje. Neke od struka koje su na popisu deficitarnih, a tiču se mahom visoko obrazovanih mladih: elektrotehnika, strojarstvo, ugostiteljstvo, prehrambena tehnologija, informatika, medicinska zvanja (i doktori i medicinske sestre). Radne dozvole za osobe koje prođu selekciju su u trajanju od 12 do 18 mjeseci. Više informacija možete pronaći na linku i linku te direktno od gospodina Maričevića putem maila mic.split@hzz.hr.

U SR Njemačku se može ići i zbog sezonskog zapošljavanja i to za poslove u ugostiteljstvu, poljoprivredi i zabavnim parkovima za koje je potrebno minimalno znanje njemačkog. Ukoliko netko želi, može i sam tražiti potencijalnog poslodavca te u tom slučaju potencijalni poslodavac treba poslati dopis HZZ-u da za navedeni posao traži baš tu određenu osobu i u tom slučaju nije potrebno dokazati znanje njemačkog jezika jer se očekuje da je poslodavac upoznat sa životopisom i vještinama budućeg zaposlenika. HZZ i u tom slučaju posreduje kod izdavanja vize.

Što se tiče projekcije situacije u trenutku ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, Maričević očekuje dvije godine počeka nakon samog ulaska, nakon toga dvije godine pripremnog razdoblja tijekom kojeg će se sklapati novi bilateralni sporazumi te se nakon toga, dakle nakon četiri godine, očekuje potpuna sloboda kretanja.

AIESECove stručne prakse

Petra Leskovec je ispred studentske organizacije AIESEC predstavila vrste stručnih praksi koje se mogu ostvariti posredstvom AIESECA. Svi zainteresirani studenti mogu se javiti u ured AIESEC-a na Ekonomskom faksu, što nikako ne znači da samo studenti EFST-a mogu ostvariti prakse u inozemstvu. Dvije su vrste praksi: razvojna i profesionalna.

Razvojna praksa se odnosi na učenje timskom radu i većinom se ostvaruje u organizacijama civilnog društva te traje od 6 do 12 tjedana i za vrijeme trajanja razvojne prakse pokriveni su troškovi smještaja i hrane. Zainteresiranima se preporuča ostvarivanje razvojne prakse kao dobar preduvjet za prijavu za profesionalnu praksu.

Profesionalna praksa podrazumijeva plaćen rad u tvrtci i može trajati od 3 do 18 mjeseci. Ne postoje strogo određeni rokovi za prijavu pa se zainteresirani mogu svakodnevno javiti u AIESEC za pomoć pri pronalasku domaćina. Iznos koji se traži od kandidata za razvojnu praksu iznosi 550 kn, dok je za profesionalnu praksu taj iznos 750 kn. Time se pokrivaju troškovi pripreme kandidata, mentorstvo te jezični test. Studenti mogu ovim programima odraditi obveznu praksu koja im je propisana curriculumom fakulteta kojeg pohađaju, ali je prije toga potrebno dogovoriti detalje i dobiti dozvolu od matičnog fakulteta. Splitsku podružnicu AIESEC-a kontaktiraj na aiesec@efst.hr ili putem telefona 021 430 704, a više informacija potraži na www.aiesec.org.

Sveučilište u Splitu - međunarodna suradnja

Sveučilište u Splitu je sve aktivnije po pitanju korištenja programa Erasmus, programa akademske mobilnosti namijenjenog visokom obrazovanju. U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.

Kako bi se izbjegle komplikacije studentima se preporuča da prije odlaska na Erasmus program sa pročelnicima odsjeka dogovore koje predmete će slušati u inozemstvu, što je posebno važno za studente Filozofskog fakulteta, s naglaskom na dvopredmetne studije.

Pored Erasmusa, kojeg za svoje studente direktno administrira Sveučilište u Splitu, studentima su dostupni i programi Ceepus i Erasmus Mundus, za koje administraciju vrši Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr). Posebno zanimanje prisutni na predavanju su pokazali za program Erasmus Mundus, koji nudi mogućnost diplomskih i doktorskih studija u zemljama EU-a, s tim da se u tom slučaju diploma i zvanje koje steknete izdaju na Sveučilištu koje pohađate. Popis kontakata za pojedine zemlje članice EU koje su zadužene za program Erasmus Mundus možete pronaći na webu Europske komisije ec.europa.eu.

Iznimno je važno napomenuti da se za programe Erasmus i Erasmus Mundus mogu dobiti i stipendije i to u iznosu od 400 eura mjesečno za program Erasmus i u iznosu od 1000 do 1500 eura za program Erasmus Mundus (veći iznos je za doktorski studij).

Za dodatne informacije o navedenim programima možete kontaktirati Erasmus koordinatoricu Sveučilišta u Splitu Anu Ćosić putem maila ana.cosic@unist.hr ili telefona 021 44 03 43, a možete se obratiti i direktno Agenciji za mobilnost i programe EU na mail erasmus@mobilnost.hr. Kvalitetne informacije možete naći i na stranicama Instituta za razvoj obrazovanja www.iro.hr.

Prvostupnici, magistri i Erasmus studenti u očima poslodavca

Ukoliko zakonom nije striktno propisana potrebna razina potrebna za obavljanje nekog posla, europska je praksa da poslodavci ne rade veliku razliku između prvostupnika i osoba sa statusom magistra – zaključeno je na predavanju.

Erasmus ili drugo slično iskustvo poslodavcu pokazuje da kandidat ima volju za učenjem te ga u svakom slučaju ističe među drugim kandidatima, no to svakako nije garancija zaposlenja – rekla je Tanja Bitanga, koja u HZZu radi na profesionalnom usmjeravanju i informiranju mladih pri izboru zanimanja i profesije, ali i na savjetovanju poslodavaca prilikom izbora kandidata za posao.

Za sve informacije možete se javiti i u Info zonu u Jerinoj 1, telefonom na 021 33 99 09 ili na info@infozona.hr. Prethodna najava nije potrebna :)


Događanje je organizirano u sklopu projekta "Informiraj se i odluči!" kojeg provodi Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus zajedno s partnerima Info zonom, Kapital Networkom, TV Net-om, HRT Radio Splitom, TV Jadranom i Hrvatskim novinarskim društvom. Projekt je financiran sredstvima EU.

Info zona Facebook