Prihvaćanje imigranata se uči

Prihvaćanje imigranata se uči

Gdje je granica poštivanja, granica tolerancije ili demokracije - zapitali su se, između ostalog, sudionici okruglog stola koji je aktualizirao pitanje migranata te fleksibilnosti i spremnosti društva na prihvaćanje promjena.

Članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji donijelo je građanima mnoge beneficije a jedna od njih jest lakša mobilnost - iz Hrvatske se može jednostavnije otići u drugu europsku državu i iz druge se države lakše dolazi u Hrvatsku. Ta činjenica aktualizira pitanje migranata te fleksibilnosti i spremnosti društva na prihvaćanje promjena. Koliko smo spremni otvoriti svoja vrata drugima i drugačijima? Možemo li živjeti skladan suživot s imigrantima čiji će broj s vremenom rasti. Kako se snalazimo kada odemo živjeti u inozemstvo? S kojim se izazovima migranti susreću? Kako funkcioniraju druge europske zemlje po pitanju migranata? To su samo neka od pitanja o kojima se prošlog petka diskutiralo na okruglom stolu u Info zoni, a potonjem je odgovor dao film Isti ljudi, druga mjesta čiju je projekciju publika mogla pogledati u Zoni.

Uzroci migriranja najčešće su ekonomskog ili političkog karaktera, a izazovi s kojima se migranti susreću kreću se od društvenih, kulturoloških, ekonomskih, političkih, socio-kulturnih do jezičnih.

Treba se prilagoditi državi u koju dođeš, njenim običajima, zakonima, normama i pravilima


Nisu uvijek objektivni i eksterni faktori krivci za neprilagodbu i neuključivanje manjina u društveni život domicilnog stanovništva. Događa se i obrnuta stvar – manjina je ta koja se ne želi uklopiti. - Postoje pripadnici manjina koji ne poštuju kulturu zemlje u koju su došli, koji nameću vlastita pravila i odbijaju prilagodbu - napominje Nikola Božić, pravnik koji se namjerava odseliti u Nizozemsku. - Čak se i nova pravila i zakoni kroje ponekad zbog manjina - nadovezala se Dina Lijić, studentica koja uskoro odlazi po praksu u Njemačku. Treba se prilagoditi državi u koju dođeš, njenim običajima, zakonima, normama i pravilima, stav je sudionika, no dotakli su se i diskutabilnog pitanja granica poštivanja tuđe kulture. Ako govorimo o kulturama u kojima je tjelesni dodir neprihvatljiv ili onima u kojima se religijska obilježja nose istaknuto, gdje je granica poštivanja, granica tolerancije ili demokracije - zapitali su se. Nema točnog odgovora, kao što nema bolje ili lošije kulture, kultura nije i ne bi trebala biti kruta stvar. Ključ je zasigurno u edukaciji, obrazovanju, upoznavanju Drugog, građenju mosta između migranata s jedne strane i institucija s druge - smatraju.

Potrebno je odmaknuti se od prerasuda i stereotipa i upoznati osobu ili osobe o kojima imaš sud

Separacija migranata najčešće se događa getoiziranjem koje postoji u svim multikulturalnim zemljama počevši od Amerike i Kanade pa do većine europskih zemalja. S jedne je strane država koja izravno doprinosi getoiziranju davajući jeftiniji smještaj, školovanje, razrede u kojima su također manjine i druge pogodnosti u određenim kvartovima, što neposredno vodi do separiranja, dok su s druge strane manjine koje se i same nerijetko getoiziraju. Jeftinije je, lakše, osjećaju se sigurnijima.

- Migranti se većinom separiraju, zajednice imigranata drže se zajedno. Ne mogu se složiti u tome da svi imaju isti problem. Getoiziranje je veliki problem, a ključan su njegov element emocije - napomenuo je Kadro Kulašin, predstavnik Bošnjačke nacionalne manjine u Splitu. - Ljudi se sami izoliraju i separiraju a često je uzrok tome strah da ne izgubiš ono svoje, strah od neprilagodbe. Kao krucijalni problem ističe postojanje predrasuda i osuđivanja koji je često vezan uz percipiranje Drugih. Potrebno je odmaknuti se od prerasuda i stereotipa i upoznati osobu ili osobe o kojima imaš sud - ističe Kulašin. Svi sudionici Okruglog stola, među kojima je bila i Marica Ružić, Savjetnica za odnose s udrugama građana, vjerskim i nacionalnim manjinama iz Grada Splita, složni su u mišljenju da će trebati mnogo vremena, edukacije i poteškoća dok ne budemo u potpunosti znali prihvatiti različitosti i živjeti s njima, a ne uz njih. Postoje velike nejednakosti među ljudima, kao i nejednake šanse za uspjeh, a naše je društvo puno ograničenja - slažu se sudionici.

Austrija je sustavno i efikasno rješavanje problema migracija započela tek prije deset godina

Ako i postoji pretpostavka da Austrija, kao zemlja s desetljećima iskustva s imigrantima, ima dobro razvijen sustav rada s njima, ona je, kažu iskustva iz prikazanog filma, pogrešna. Iako je već dugi niz godina utočište za veliki postotak imigranata, među kojima su najbrojniji oni iz bivše Jugoslavije, Turske i Njemačke, Austrija sustavno i efikasno rješavanje problema migracija započinje tek prije deset godina.

Prve generacije migranata u Austriji imaju velike poteškoće sa savladavanjem njemačkog jezika, no nije to samo stvar volje i upornosti, često im situacija ne dozvoljava usvajanje jezika. - Imigranti koji su u Austriju došli trbuhom za kruhom rade naporno da bi prehranili svoju obitelj - priča i svoju situaciju djevojka iz Turske koja je s roditeljima došla živjeti u Beč. - Često je najlakše pronaći posao na mjestima gdje su poslodavci također imigranti. Moji roditelji rade dva posla i nemaju priliku ni vremena učiti njemački jezik i samim time u velikom su zaostatku u društvu i separirani su od društvenog života - jedna je od izjava mladih u prikazanom filmu kojeg možete pogledati na YouTube kanalu.

Ako želimo postati otvoreno društvo, čeka nas jako puno posla

U petak je u emisiji Info zona na radiju gostovao sociolog Renato Matić te je i on iznio razmišljanja o ovoj temi. Drži da problem integracije migranata nije samo kulturološki već i klasni. - Kulturološki moment ima svoju težinu, cijela Europa još uvijek nema dobar model uključivanja migranata u društvenu stvarnost na način da njihove osobnosti, specifičnosti i razlike ne ugrožavaju ukupan društveni život, no korijen većine društvenih sukoba upravo je u klasnom momentu - napominje Matić. Trebamo raditi na ovim pitanjima, ali nikako bez cilja, plana i programa. Mi smo institucionalno nepripremljeni, sumnjičavi, skeptični. Ključ je u obrazovnim institucijama, ali i medijima. Ako se želimo svi osjećati ugodno i postati otvoreno društvo, čeka nas jako puno posla.

Udruge mladih i za mlade zajedno o izazovima migracija

Dokumentarni film Isti ljudi, druga mjesta govori o društvenom položaju austrijskih migranata prve i druge generacije. Nastao je u produkciji Info zone, u sklopu projekta Empowerment Towards Equal Opportunities za vrijeme studijskog boravka u Beču. Projekt financira Institut Otvoreno društvo te u njemu sudjeluju grassroots organizacije mladih i za mlade iz Dalmacije, Slavonije i Baranje.

Info zona Facebook