Priče o zaista slobodnim medijima

Priče o zaista slobodnim medijima

Tribina održana u zagrebačkoj Booksi pokušala je odgovoriti na neka osnovna pitanja o community radio postajama, ali i ukazati na osnovne probleme medijskih politika. Jasno je da se priča o slobodnim medijima koji su zaista slobodni razvija...

Tribina pod nazivom Moj, tvoj, naš radio, održana sredinom prošlog tjedna u zagrebačkoj Booksi, pokušala je odgovoriti na neka osnovna pitanja o funkcioniranju, položaju i radu community radio postaja, ali i ukazati na osnovne probleme medijskih politika. O tome su govorili, svatko iz vlastite perspektive, Otto Tremetzberger, suosnivač i direktor community radija Free Radio Freistadt, Sandra Bašić Hrvatin, nezavisna medijska stručnjakinja i konzultantica iz Slovenije te Ante Frankić, predstavnik splitskog community radija KLFM.

Unatoč nekim terminološkim neslaganjima i razilaženjima, sudionici su oučili nekoliko krucijalnih problema, među kojima su nedostatak preciznog zakonodavnog okvira, standardni utjecaj politike na rad medija te nerazmjerna i nelogična raspodjela sredstava na štetu neprofitnih medija koji bez adekvatne pomoći ne mogu opstati na medijskom tržištu. Naravno, to su samo neki od problema koji doprinose usporenom razvitku slobodnih medija, a pogotovo radija.

Prije svega je potrebno definirati community radio postaje Iako ne postoji neka zakonodavna definicija community radija, on se može definirati kao neki treći put, kao alternativa javnom i komercijalnom emitiranju, tj. kao radio koji nastaje u zajednici, za zajednicu i koji se bavi problematikom zajednice. Ne mora nužno biti geografski definiran, već okupljen oko zajedničkog interesa. Razlikuje se od ostalih radija po svojoj lokalnoj i specifičnoj publici te po nadilaženju komercijalnog i masmedijskog emitiranja.

Samo jedan medij izvještava o slovenskim aktivistima koji su zbog djelovanja osuđeni i na zatvorske kazne


U problematiku radija, a i samih medija i sloboda uvela nas je Sandra Bašić Hrvatin istaknuvši primjere pojedinih zemalja u kojima su ljudske slobode ozbiljno ugrožene a navela je i osobna svjedočanstva iz Turske, Grčke i susjedne Slovenije. Naglasila je da su posebno ugrožene platforme koje izvještavaju upravo o ugrožavanju ljudskih sloboda. Smatra da, izuzev Radio Študenta, nezavisne studentske radijske postaje koja je emitiranje započela davne 1969. godine, nijedan medij ne želi izvještavati o slovenskim aktivistima koji su zbog svog djelovanja osuđeni i na zatvorske kazne.

Smatra i da je glavna zadaća community radija da organizira lokalni, javni komunikacijski prostor te da svojim angažmanom pokuša pomoći raznim lokalnim, neprofitnim organizacijama pri osnivanju neprofitnih medija. Njen je rad također usmjeren na medijska udruženja koja okupljaju novinare i lokalno stanovništvo i kojima je cilj uspostaviti posebnu formu medijske organizacije koja bi se financirala javnim sredstvima. Nadodala je da vlada treba preuzeti odgovornost te da ne može sve biti prepušteno tržištu. No, ne staje sve samo na tome.  Jako je važno organiziranje svojevrsnih koalicijskih pokreta da se izvrši pritisak na vladu kako bi pokrenula postupak usvajanja zakonodavnog okvira koji će omogućiti osnivanje novih, lokalnih i community medija, što uključuje i tiskane medije“. Kao drugu bitnu stvar izdvaja pitanje radiofrekvencijskog spektra. Smatra ga javnim dobrom koje ne bi smjelo biti privatizirano - premda jest.

U Europi postoji 2200 community radija i oko 500 televizijskih postaja

U neku drugu, vedriju priču uveo nas je Otto Tremetzberger, direktor i suosnivač postaje Freies Radio Freistadt, jedne od 14, community radio postaja u Austriji. Ta je postaja osnovana 2005. godine te danas broji oko 150 suradnika/volontera i pet zaposlenih. Radio Freistadt surađuje sa školama, kulturnim i društvenim institucijama te naglašava važnost njihove uloge u kreiranju programa. Također se slaže da je potrebna šira, europska platforma slobodnih medija te krovna organizacija ili lobistička institucija premda već postoje takve dvije organizacije i predstavljaju taj sektor na europskoj razini. Riječ je o organizacijama Community Media Forum Europe i AMARC - Europe.

Iznio je i podatke nedavnog istraživanja, prema kojem u Europi postoji oko 2200 community radija i oko 500 televizijskih postaja u Europi. Premda su raznovrsni, dijele osnovne principe. Razvoj community medija u Austriji je započeo krajem 90-ih te je otad ugašena samo jedna radijska postaja. Na  to da je austrijska priča uspješnija i vedrija nego regionalna, ukazuje i podatak da te postaje proizvode preko 50 tisuća sati urednički obrađenog sadržaja te da televizijske postaje stvaraju oko tri tisuće sati programa obuhvaćajući oko 50 posto stanovništva. U samo kreiranje programa uključeno je oko tri tisuće ljudi te preko 120 društvenih, kulturnih, umjetničkih i drugih organizacija, a neke čak imaju udjela u vlasničkoj strukturi.

Iako je austrijsko zakonodavstvo prepoznalo važnost takvih medija te ih 2009. godine i definiralo zakonom, financiranje je kao i uvijek glavni problem. U Austriji se tako za community medije izdvaja tek oko 0,3 posto što je slično kao i u Hrvatskoj. Tako su community mediji za ovu godinu dobili oko 3 milijuna eura dok je, za usporedbu, fond za komercijalne subjekte iznosio gotovo 15 milijuna eura.

Hrvatsko medijsko zakonodavstvo ne prepoznaje community medije

Posljednji izlagač, Ante Frankić sa splitskog KLFMa, uveo nas je u priču o prvom hrvatskom community radiju. Na radiju, kako kaže, rade volonteri a nastao je iz revolta jer je nekadašnji kultni Radio KL promijenio vlasničku strukturu i postao još jedan formatirani radio.

>> Ovo je KL kakav smo poznavali


KLFM je od KUM-a dobio prostor, a i streaming. U projekt su uključeni i nekadašnji KL-ovci, kao i svi oni koji su se sami htjeli pridružiti. Smatra da je volontiranje, zasad, jedini način da budu slobodni i da funkcioniraju onako kako žele te da bi uplitanjem komercijalnosti propala ideja o slobodnom radiju. Kao glavni problem ističe nemogućnost prijave za određene fondove, frekvencije ili bilo što drugo jer hrvatsko medijsko zakonodavstvo ne prepoznaje community medije, u ovom slučaju radio.

Slobodni mediji: nezavisni, zajednički i kvalitetni

Iako su u publici bili i članovi Vijeća za elektroničke medije koji su pokušali dati odgovore na pojedina pitanja o legislativi, frekvencijama i sličnom, ti su se odgovori svodili na klasične institucionalne odgovore - slobodnih frekvencija nema, na definiranju community medija se radi, bilo bi divno kad bi se to ostvarilo i sl.

Jasno je da se, unatoč nizu problema, priča o slobodnim medijima koji su zaista slobodni razvija te da dijalog postoji. Hrvatska je možda s nekim zakašnjenjem započela priču o medijima zajednice, ali sigurno i ne prekasno. Ne postoji bolje vrijeme za borbu za slobodni medijski prostor i frekvencije od vremena u kojem su zajednica i šira okolina počeli zaboravljati što slobodni mediji zaista jesu. Nezavisni, zajednički i kvalitetni.

Info zona Facebook