Perfekcionizam - vrlina ili mana?

Perfekcionizam - vrlina ili mana?

Perfekcionizam može postati problem kad uzrokuje emocionalne posljedice i postane prepreka uspjehu i osjećaju zadovoljstva.

Ako si ne postavim najviše standarde vjerojatno ću završiti kao drugorazredna osoba.
Ako netko obavi zadatak bolje od mene osjećam da sam potpuno neuspješan.
Što manje pogrešaka činim ljudi će me više voljeti.
U odnosu na druge očekujem bolju izvedbu u svojim svakodnevnim aktivnostima.
Ako nešto ne mogu napraviti zaista uspješno nema razloga da to uopće učinim.

Jeste li se prepoznali u nekoj od ovih tvrdnji? Ako jeste, možda ste perfekcionist?

Perfekcionizam je pojam koji u najširem smislu označava težnju za savršenstvom. Takva je i najjednostavnija definicija perfekcionizma, težnja za nepogrešivošću u svim aspektima života. Ako razmišljamo koje su karakteristike perfekcionista i je li perfekcionizam pozitivna ili negativna osobina naići ćemo na različita shvaćanja, ovisno o osobnim iskustvima, stavovima i kontekstu u kojem se promatra. Osim što postoje nedoumice u laičkom shvaćanju perfekcionizma, s problemima u definiranju i opisivanju perfekcionizma našli su se i znanstvenici i teoretičari.

Rasprave teoretičara o perfekcionizmu

Povijest proučavanja perfekcionizma obilježila su proturječna stajališta o osnovnim značajkama perfekcionizma. Najvažnije pitanje oko kojeg se teoretičari i istraživači ne mogu složiti je pitanje je li perfekcionizam jednodimenzionalan ili višedimenzionalan. Ako je višedimenzionalan koje su to dimenzije koje ga određuju. Puno se raspravljalo i o tome je li perfekcionizam poželjna ili nepoželjna osobina.

Prve su se definicije perfekcionizma temeljile na pretpostavci da je perfekcionizam jednodimenzionalna neadaptivna osobina. U prilog ovome navode se rezultati istraživanja u kojima je utvrđeno da je perfekcionizam pozitivno povezan s različitim psihopatološkim poremećajima kao što su depresija, anksioznost i poremećaji prehrane. U ovakvom poimanju perfekcionizma smatra se da se pojedinci svoju osobnu vrijednost procjenjuju samo ovisno o uspjehu u određenoj aktivnosti. Kako bi očuvale svoje samopoštovanje i zaslužile osjećaj osobne vrijednosti, takve osobe ustraju u ostvarivanju postavljenih ciljeva unatoč neugodnim posljedicama koje nerijetko prate takva nastojanja. U slučaju neuspjeha perfekcionisti su skloni izrazitoj samokritičnosti i samoomalovažavanju. S druge strane, u slučaju ostvarenja zadanih ciljeva perfekcionisti su skloni ponovno procjenjivati postavljene ciljeve i proglašavati ih nedovoljno zahtjevnima.
Kasnija istraživanja pokazala su da je perfekcionizam složeniji nego što se mislilo te ne mora nužno biti neadaptivna osobina nego može doprinijeti težnji za osobnim rastom i razvojem.

Tko su perfekcionisti?

Perfekcioniste se opisuje kao osobe koje posjeduju visoke osobne standarde, cijene urednost, preciznost i organiziranost te pod svaku cijenu nastoje izbjeći pogreške i sumnjaju u kvalitetu vlastite izvedbe. Smatra se da su negativna samoevaluacija i potreba za vanjskim odobravanjem sastavni dio perfekcionizma te da pretjerana samokritičnost i zabrinutost zbog pogrešaka perfekcioniste čini ranjivima za različite psihičke poremećaje.
Postoje i neke druge podjele perfekcionizma s obzirom na objekt prema kojemu se perfekcionističko ponašanje usmjerava. Tako se govori o perfekcionizmu usmjerenom prema sebi (engl. self-oriented perfectionism), za koji je karakteristično da osoba sama sebi postavlja visoke standarde postignuća, perfekcionizmu usmjerenom prema drugima (engl. other-oriented perfectionism), koji podrazumijeva izrazito visoka očekivanja od drugih ljudi te vrlo strogu evaluaciju njihova uratka i društveno propisanom perfekcionizmu (engl. socially prescribed perfectionism), za koji je karakteristično da osoba percipira kako joj drugi nameću nerealno visoke standarde postignuća.
Nadalje, o perfekcionizmu se govori i kao normalnom ili neurotičnom. Normalan perfekcionizam se definira kao usmjeravanje prema realističnim ciljevima a čije ostvarenje vodi osjećaju zadovoljstva i povećanom samopoštovanju. Neurotičan perfekcionizam se definira kao usmjeravanje pretjerano visokim ciljevima a motiviran je strahom od neuspjeha i brigom da se ne razočaraju drugi ljudi. Neurotični perfekcionisti nisu nikada zadovoljni postignutim jer sebi nikada nisu dovoljno dobri. S obzirom na to da neka istraživanja pokazuju da je perfekcionizam povezan s određenim psihičkim poremećajima na njega se u tom svjetlu gleda kao na nepoželjnu osobinu.

Kad postaje problem?

Ipak u novije vrijeme sve više prevladava podjela na pozitivne i negativne aspekte perfekcionizma. Perfekcionizam se smatra normalnim kada osoba osjeća zadovoljstvo u težnji ka izvrsnosti ali prepoznaje i prihvaća svoja ograničenja.

Iako bi se moglo zaključiti da perfekcionisti izvrsno obavljaju svoj posao može se dogoditi da zapravo imaju problema sa niskom produktivnošću, odgađaju poslove i rokove (zbog želje da sve obave savršeno) i znaju biti loše organizirani.
Perfekcionizam može postati problem kad uzrokuje emocionalne posljedice i postane prepreka uspjehu i osjećaju zadovoljstva. Emocionalne posljedice mogu biti strah od neuspjeha, napetost, frustracija, strah od poniženja. Perfekcionisti se ponekad udaljavaju od drugih jer teško toleriraju tuđe pogreške ili uvijek očekuju savršeno postignuće čemu drugi ne mogu ili ne žele udovoljiti.

Što kad je perfekcionizam smetnja normalnom životu?

Na razvoj perfekcionizma kao i na druge osobine utječu razni osobni i okolinski čimbenici kao što su nasljedne karakteristike (osobnost djeteta), roditeljski stil odgoja, okolinski utjecaji (školski sustav, izvanškolske aktivnosti, kulturalni utjecaji u okviru kojih dijete raste i živi).
Ako vam se čini da ste perfekcionist i prepoznajete da vas to ometa u svakodnevnom funkcioniranju, možete pokušati napraviti nešto od navedenog:

- Postavite realna očekivanja
Dajte najbolje od sebe u trenutnoj situaciji, postavite visoke ali realne ciljeve, težite za uspjehom ali i prihvatite mogućnost pogreške.

- Postanite svjesni svojih pretjerano kritičnih misli
Kad primijetite da kritizirate svoj ili tuđi rad koji nije savršen razmislite je li nešto ipak dobro napravljeno. Priznajte da radite dobro kada dajete najbolje od sebe, a ne samo kada ste najbolji i najuspješniji!

- Suočite se sa strahom od neuspjeha
Ne možete a i ne trebate sve napraviti jednako savršeno. Potrebno je procijeniti oko čega ćete se zaista potruditi a oko čega ne. Pogreške su normalne i sastavni su dio ljudskog života.

- Pronađite vrijeme za sebe
Zbog želje da sve napravite savršeno vjerojatno nemate vremena za sebe i uživanje u aktivnostima koje volite. Nađite vremena za sebe, svoje interese, hobije, družite se…

Greblo, Z. (2012). Što se skriva iza pojma "perfekcionizam"? Povijest proučavanja i pregled različitih konceptualizacija perfekcionizma. Psihologijske teme 21 (1), 195-212.
Vulić – Prtorć, A. Zubčić, T. (2008). Multidimenzionalna skala perfekcionizma. Zbirka psihologijskih skala i upitnika. Sveučilište u Zadru.

https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne-teme/perfekcionizam/

Info zona Facebook