Otvoreno srce i um protiv nasilja

Otvoreno srce i um protiv nasilja

Redatelj Dario Harjaček i dramaturginja Katarina Pejović autorski su tim koji od siječnja boravi u Splitu, a povod za to nosi predstava po imenu DICA. Razgovarali smo s njima o samoj predstavi, kao i o temi nasilja među mladima koju obrađuje.

Redatelj Dario Harjaček i dramaturginja Katarina Pejović autorski su tim koji od siječnja boravi u Splitu, a povod za to nosi ime DICA. Riječ je, naime, o autorskom projektu, o predstavi u splitskom Gradskom kazalištu mladih koja tematizira nasilje među mladima i koja je zapravo dio jedne veće priče: GKM i Info zona provode kampanju Jel ti sad jasno?! kojoj je cilj osvijestiti spomenutu problematiku u javnosti, a predstava je njezin centralni dio. S Darijem i Katarinom razgovarali smo o procesu nastanka predstave, o temi koju u njoj predstavljaju, ali i o njihovim pogledima na teatar i njegovu društvenu ulogu.

Autorski projekt skrojen po mjeri Splita

- Iako je tema naručena, i Dario i ja dijelimo podjednak interes za nju. S jedne strane, oboje smo roditelji tinejdžera. S druge strane, kao nominalno odrasli ljudi koji se neprekidno bave samopromatranjem, samopropitivanjem, istraživanjem i otkrivanjem, ta nas se tema itekako tiče. Tema je to koja se bavi nekom traumatičnom točkom razdoblja koje definitivno jest najdramatičnije u cijeloj povijesti odrastanja. Tinejdžersko razdoblje takvo je u svakoj generaciji. Nas je pritom zanimalo utvrditi što su specifičnosti tog razdoblja sada i ovdje. Pritom mislim baš na Split. Zato nam je bilo jako važno da se ovo tretira kao autorski projekt, na što je ravnatelj Belmondo Miliša pristao od samog početka – objasnila je Katarina.

Cilj im je, dodaje, bio stvoriti projekt skrojen po mjeri ovog grada, što se može naslutiti već iz imena predstave. - Kad kažemo dica, zapravo mislimo na sve, i na mlade i na odrasle. Velika su dica vrlo često ostala nedovršena, nedorečena, neispunjena jer imaju neke nerazriješene stvari iz tinejdžerskog razdoblja. Zato temu nasilja promatramo kao posljedicu i pokušavamo joj shvatiti uzroke – rekla je.

Predstava nastaje radom s pet glumaca GKM-a i sedam srednjoškolaca, polaznika Dramskog studija GKM-a. Sadržaj je proizašao iz njihovih priča, života, iskustva, bilo posrednog ili neposrednog pa se predstava formirala kao splet likova, odnosa i međusobno povezanih priča.

Otvoreno srce, otvoren um – i kvalitetna suradnja


Budući da se autorski dvojac odlučio usredotočiti na Split, zanimalo nas je je li to bilo teško s obzirom na to da im Split nije, reći ćemo, prirodno stanište. No, kako su rekli, zahvaljujući suradnji sa članovima i članicama ansambla, ali i stavu Darija i Katarine, nije trebalo mnogo vremena da se upoznaju sa specifičnostima grada. – Došli smo u Split kao prazna knjiga u koju treba upisati sadržaj i već smo od audicije ispitivali okolinu. Nismo htjeli unijeti svoj glas a priori, nego smo puštali da, kroz autentični iskaz splitskih tinejdžera, steknemo uvid u žarišne točke teme. Napravili smo šire istraživanje, putem kojeg smo filtrirali mlade ljude čije su nam se priče učinile najzanimljivijima, i kroz to se stvar sama od sebe dalje razvijala. Kao pokrenuta lavina – rekao je Dario, dok je Katarina naglasila da im je uloga vanjskih promatrača zapravo dobro došla za sagledavanje teme, pogotovo jer su joj se prepustili, njihovim riječima, otvorena srca i otvorena uma.
- Moram pohvaliti našu ekipu, svih ovih mjesec i pol dana koliko radimo, nevjerojatan su nam izvor podataka, ali i emocija, slika i toposa ovog grada. Čini mi se da smo pomoću njih Dario i ja stvorili svojevrsnu emotivnu mapu Splita. Mislim da nam je to zapravo prednost, a ne kočnica ili mana – dodala je.

Klišeji, stereotipi i uklapanje u prosjek

Važan element čine klišeji i stereotipi vezani uz nasilje među mladima, zbog čega se nametnulo pitanje kako ih obraditi a pritom ne upasti u zamku da sama predstava djeluje klišeizirano ili stereotipizirano, na što su oboje imali spreman odgovor.
- To je veliki izazov. To je kao ono vječno pitanje kako je uspjelo Čehovu prikazati dosadu na tako nedosadan način, premda se, naravno, ne pokušavamo mjeriti s Čehovom. Mislim da nam je tu dosta pomogla, pod pretpostavkom da smo uspjeli, metodologija rada jer smo nastojali, što je uvijek teško, u kratkom vremenu stvoriti što je moguće organskiji proces i autentične odnose, a to mogu reći da jesmo. Koliko će se to u predstavi vidjeti, tome ćemo svi svjedočiti. Dakle, autentičnost bi trebala ukloniti tu zamku - rekla je Katarina, dok je Dario precizirao o kakvim se stereotipima uopće radi i zašto su važni za temu:
- Još smo na audiciji uočili veliku diskrepanciju između želje za individualnosti i onoga što bismo nazvali imperativ uklapanja u prosjek. Odatle i najveći dramski konflikt, iz kojeg crpimo svoju priču. Sama ta potreba za uklapanjem u stereotipe zapravo već stvara neke traume i tu se otvara prostor za nerazumijevanje, primarno na relaciji između djece i roditelja, koji je zapravo i temelj svih konflikata koje mladi ljudi kasnije prenose u druge veze i odnose. Imperativ uklapanja jako je važna tema, pogotovo jer je ljestvica prosjeka jako niska.

Cajkaška kultura i promicanje nasilja


Kad je riječ o niskoj ljestvici prosjeka, misli se pritom primarno na ono što se naziva cajkaškom kulturom, s kojom su se, putem razgovora s mladima, imali prilike i upoznati i koja neće izostati iz predstave, a evo i zašto.
- Kultura cajkaških klubova referentna je točka za brojne mlade ljude i platforma im je za stvaranje svjetonazora. Pritom ima i onih kojima taj milje nije privlačan, ali su u njemu jer su u njemu i njihovi vršnjaci, prijatelji... A upravo ta kultura zna imati visoku propusnost nasilja – izrazio je Dario svoj stav, a Katarina se u objašnjenju osvrnula i na prošlost:
- To nije nešto specifično za Split ni za sadašnjost. Turbo-folk skupa s pornografijom bio je paket koji se servirao da bi otupio publiku, da bi je lišio empatije. Posljedice toga danas živimo. Cajkaška kultura nije nam odmah pala na pamet kao element predstave, ali onda smo otkrili da su to mjesta na koja mladi idu, čak i ako neke od njih to ne zanima, da bi se uklopili u svoje društvo. U jednoj fazi rada imali smo baš i proučavanje tekstova cajki, čitali smo ih kao poeziju. Riječ je o tekstovima koji mahom promiču nasilje, kriminal i alkohol. Alkohol je praktički lajtmotiv svih pjesama. Sjetimo li se subliminalnog utjecaja glazbe, onda je to posebno zastrašujuće.

Uzbudljivi susret dramskog i narativnog i kako je do njega došlo

Imajući na umu prethodne rezultate suradnje Darija i Katarine i specifičan proces nastanka ove predstave, nametnulo se pitanje kako je predstava uopće strukturirana i kako izgleda proces rada. Dariju je za proces ključna komunikacija.
- Ako je ikad ijedna predstava za mene bila predstava dijaloga, onda je to ova. Došli smo bez ikakvih materijala, svi su se oni izrodili upravo iz dijaloga, iz potrebe da se slušamo i tako probamo dijagnosticirati ono što nas zaista muči. Za mene je to bilo pitanje gubitka čvrstih korijena građanskog društva, što otvara vrata vrijednostima koje potiču nasilje. Sama forma rezultat je procesa. A proces je išao od općeg pitanja stavova, identificiranja svakoga kao osobe i načina na koji definira svoje stavove, preko toga da kroz neku pomaknutu sliku samih sebe počinju stvarati likove. Mi smo u našoj zatvorenoj zajednici počeli stvarati fikciju kroz realnost i svi su u tome podjednako sudjelovali. 

Katarina je objasnila na koji je to način povezano s dramaturškom strukturom predstave. - Formirana je na principu rašomona, nekog višeglasnog tumačenja događaja koji su vremenski zbijeni u dan i pol, koliko traje priča. Naizgled početak običnog vikenda, u životu mladih i odraslih, pretvara se u dramatičan. Dramsko i narativno susreću se na uzbudljiv način – sažela je.

Postaviti pitanja, a ne davati odgovore

Predstava je, što je jasno već iz teme i iz cilja projekta, društveno angažirana. No, ona nikako nije, što su Dario i Katarina i potvrdili, didaktična.
- Nemamo pretenzije odgovarati na pitanja kojima se bavi cijela ljudska vrsta otkad je svijeta i vijeka, ali možemo postaviti pitanja koja će biti dovoljno uznemirujuća, uzbudljiva, otrežnjujuća da se pruži jedan novi pogled na ovu temu - rekla je Katarina.

Dario je potrebu za ovakvim pristupom objasnio i vlastitim pogledom na kazalište: - Razina mediokritetstva koja se uvlači sve više u umjetnost, zatvara vrata pravom društvenom angažmanu. Teško je pronaći način da čovjek bude društveno angažiran a da to dopre do šire publike. To je veliki problem jer su se publici nametnula neka druga mjerila, neki drugi kriteriji. Sebi sam za zadatak postavio postavljanje upravo kompleksnih društvenih pitanja, na koje se ne može dati jednostavan odgovor, ali se može nastaviti tragati - naglasio je.

Upravo zato nadaju se da će DICOM u kazalište privući mlade - zato ali i jer žele ponuditi drugačiji sadržaj i pokazati da kazalište nije zastarjeli medij i da nije rezerviran samo za određenu grupu ljudi. 
- Kazalište je magični medij. Ono nikad neće zaspati, samo treba pokazati da ono nije kutija, pronaći način da magiju pretvorimo u nešto što će privući klince - zaključila je Katarina.

Jel' ti sad jasno?!

Predstava DICA izvest će se premijerno 18. ožujka u Gradskom kazalištu mladih Split, a prethodi joj okrugli stol Nasilje među mladima - iskustva, potrebe i modeli suradnje u prevenciji i rješavanju problema koji se održava u četvrtak, 10. ožujka, od 10 do 13 sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Razgovoru desetak govornika slobodni su pridružiti se svi zainteresirani.

Mladi će iznijeti svoj stavove, a o suradnji sa kazalištem PlayDrama na realizaciji projekta Udarac govorit će Đordana Barbarić iz udruge MoSt. Perspektivu iz školskog sustava ponudit će Ružica Vorgić Krvavica i Marijana Petrić Maršić iz Obrtno-tehničke škole te Ines Roso Perić iz Zdravstvene škole. Svoja iskustva iznijet će i Davorka Kovačić Borković i Roberta Matković sa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ. Dario Harjaček i Katarina Pejović govorit će o aktualnom projektu Gradskog kazališta mladih Split kao primjeru suradnje udruge za mlade, ustanove u kulturi i obrazovnih ustanova.

Info zona Facebook