Postavi ciljeve koje ćeš ostvariti!

Postavi ciljeve koje ćeš ostvariti!

Često donosimo odluke koje su nedovoljno specifične ili neusklađene s našim stvarnim potrebama i mogućnostima te se u dodiru sa stvarnim životom jednostavno pokažu neizvedivima - piše Dubravka Pešorda, magistra psihologije, i donosi savjete kako postaviti ciljeve koje je moguće i ostvariti!

Nova godina je počela prije nekoliko dana. Za mnoge ljude datum 1.1. u kalendaru označava novi početak te u skladu s tim donose i nove odluke o tome kako će promijeniti svoj život – počet će redovito vježbati, hranit će se zdravije, buditi se ranije, prestati pušiti i slično.
Ipak, koliko god planovi o životnoj promjeni izgledali idealno na početku godine, volja vrlo brzo nestane. Istraživanja pokazuju da 80% donesenih novogodišnjih odluka propadne do drugog tjedna veljače iste godine.
Zbog čega se to događa?
Razlozi zbog kojih nam novogodišnje odluke ne uspijevaju uglavnom leže u načinu na koji smo ih postavili. Često su te odluke nedovoljno specifične ili neusklađene s našim stvarnim potrebama i mogućnostima, te se u dodiru sa stvarnim životom jednostavno pokažu neizvedivima. Ponekad je teško mjeriti kako nam ide ostvarivanje odluke, zbog čega gubimo motivaciju, a ponekad nismo odredili točan vremenski rok u kojem ćemo odluku ostvariti, te odgađamo njeno izvršenje.

U nastavku donosimo metodu postavljanja ciljeva pomoću koje će postaviti ciljeve koje ćete zaista i ostvariti. Vrlo je jednostavna – navodi da ciljevi moraju biti postavljeni MUDRO. MUDRO je akronim koji označava pet glavnih karakteristika dobrih ciljeva.
Dobar cilj mora biti Mjerljiv, Uvremenjen, Dostižan, Relevantan i Određen.

Mjerljivost cilja
Da bi cilj bio dobar, morate ga postaviti na način da se njegovo ostvarenje može izmjeriti.
Ako ne možete mjeriti ostvarenje, ne možete ni upravljati njime, tj, ne možete znati koliko ste daleko od ostvarenja i jeste li uopće na pravom putu da ga ostvarite.
Mjerljiv cilj ćete prepoznati po tome da ćete, nakon proteka određenog vremena, sa sto postotnom sigurnošću znati jeste li ga uspjeli ostvariti ili niste.
Takav cilj ima jasne odgovore na sljedeća pitanja:
- Koliko (često)?
- Kako znam kad sam postigao cilj?
- Koji je pokazatelj mog napretka?
Loše postavljen cilj prema kriteriju mjerljivosti bi bio, npr. „Ići ću u teretanu“.
Dobro postavljen, mjerljiv cilj, bi mogao biti „Ići ću u teretanu dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom te ću pri svakom odlasku vježbati po sat vremena.“

Uvremenjenost cilja
Svaki dobar cilj mora imati i element vremena – vremenski određen početak i kraj te točno vrijeme u danu ili tjednu kad ćemo raditi na tom cilju. Bez vremenske odrednice smo skloni odgađati cilj ili čekati pravo vrijeme da počnemo raditi na njemu, što u većini slučajeva dovodi do toga da se na taj cilj nikad ne vratimo. Vremenska određenost također stvara
osjećaj hitnosti koji nas motivira i daje nam energiju za ostvarenje cilja.
Uvremenjen cilj ima jasne odgovore na sljedeća pitanja:
- Dokad trebam/želim postići ovaj cilj?
- Koliko vremena dnevno ili tjedno ću posvetiti ostvarenju ovog cilja?
Loše postavljen cilj prema kriteriju uvremenjenosti bi bio, npr. „Učit ću za ispit“.
Dobro postavljen, uvremenjen cilj bi glasio „Ispit mi je 20. veljače; do tada ću za njega učiti po dva sata svaki radni dan i po četiri sata subotom.“

Dostižnost cilja
Dostižnost cilja je karakteristika koja označava našu osobnu mogućnost da taj cilj zbilja postignemo. Ciljeve je važno uskladiti sa samima sobom – sa svojim slobodnim vremenom, sposobnostima, energijom, obiteljskom situacijom i svim drugim važnim faktorima u životu.
Ukoliko postavimo sebi prevelik cilj, veće su šanse da ne uspijemo u njegovom ostvarenju te da nas to dodatno demotivira u promjeni. S druge strane cilj ne smije biti ni prelagan jer nas ni ono što prelako ostvarimo ne osnažuje niti doprinosi našem osobnom razvoju.
Stoga, dostižan cilj mora moći jasno odgovoriti na sljedeća pitanja:
- Imam li sposobnosti i kapacitete da postignem ovaj cilj? Ako nemam, što mi nedostaje?
- Je li moguće dostići ovaj cilj s vremenom i alatima koje trenutno imam na raspolaganju?
- Je li netko već uspio ostvariti nešto slično?
Stoga, loše postavljen cilj prema kriteriju dostižnosti bi mogao glasiti, recimo, kod osobe koja je prije mjesec dana našla posao „U idućih mjesec dana ću postati najbolji radnik na svom poslu.“ Složit ćemo se da taj cilj nije dostižan s obzirom na manjak iskustva i kratak rok, no, osoba bi mogla postaviti neki puno dostižniji cilj, kao što je „U idućih mjesec dana ću poboljšati svoj radni učinak za 20% tako da svakom zadatku posvetim svoju punu pažnju te tražim povratnu informaciju od šefa i kolega.“

Relevantnost cilja
Imati ciljeve je divno i motivirajuće u početku, no, ne smijemo zaboraviti njihovu stvarnu svrhu. Svrha postavljanja ciljeva je da ostvarimo svoje životne vizije, bilo privatne, bilo poslovne. Relevantni ciljevi osiguravaju da trud koji ulažemo u njihovo postizanje zbilja doprinosi našim životnim vrijednostima.
Zbog toga, relevantan cilj možemo prepoznati prema odgovorima na sljedeća pitanja:
- Što želim postići u svom životu?
- Što od toga želim postići u idućih nekoliko dana ili mjeseci?
- Kako ovaj cilj doprinosi tomu?
Npr, ukoliko vam je trenutni životni prioritet naći posao, cilj „Uložit ću tri sata dnevno u pripremu za pub kvizove“ ne bi bio relevantan cilj. Koliko god možda željeli pobjeđivati na pub kvizovima, u navedenoj situaciji to ne doprinosi većim životnim prioritetima. Cilj koji je relevantan za trenutnu situaciju bi mogao biti „Otići ću na radionicu pisanja životopisa idući tjedan.“

Određenost cilja
Nejasni ciljevi uvijek dovode do nejasnih rezultata. Određenost ili specifičnost cilja se odnosi na to da ciljeve moramo što detaljnije razraditi kako bismo što lakše postigli željene rezultate, tj, da moramo točno znati koje sve korake ostvarenje cilja uključuje. To znači da moramo znati odgovoriti na sljedeća pitanja:
- Tko je sve uključen u ostvarenje ovog cilja?
- Što točno želim postići?
- Do kada želim postići ovaj cilj?
- Zbog čega to želim postići?
- Što mi sve treba da bih mogao to ostvariti?
Dobro određivanje cilja smanjuje osjećaj preplavljenosti jer razbija veliki cilj u manje dijelove s kojima nam je lakše baratati, te umjesto jednog velikog i potencijalno zastrašujućeg cilja imamo velik broj malih koraka koje na tom putu trebamo ostvariti.
Zbog toga bi dobro određen cilj, a poštujući i ostale karakteristike postavljanja ciljeva, mogao glasiti ovako:
U idućih 6 mjeseci izgubit ću 10 kilograma. To mi je važno da se osjećam bolje u svojoj koži i da budem zdraviji. Da bih to postigao, vježbat ću u teretani dva puta tjedno po sat vremena, te jesti zdravih pet obroka svaki dan i piti po dvije litre vode. Na taj način ću gubiti oko pola kilograma tjedno.

Ako se mučiš s postavljanjem i ostvarivanjem svojih novogodišnjih odluka, ali i ostalih životnih ciljeva, pokušaj MUDRO postaviti ciljeve. Uzmi papir, napiši svoj cilj, vrati se na ovaj tekst i pokušaj odgovoriti na sva postavljena pitanja. Vjerujem da ćeš u ciljevima postavljenima na taj način ustrajati puno duže od veljače.

Tekst je realiziran u suradnji s Društvom psihologa u Splitu.

Info zona Facebook