Nezaposleni mladi: što se mijenja?
Nakon što je ministar Mirando Mrsić najavio promjene u provođenju mjera zapošljavanja, glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić objasnio je o kojim je promjenama riječ te kakva je trenutna situacija.
Kako je poznato, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava uvelo je niz mjera kojima je cilj smanjenje broja nezaposlenih, pogotovo među mladima. Najpoznatija je vjerojatno mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koja je za visokoobrazovane osobe predviđala mjesečnu naknadu od 1600 kuna za godinu dana korištenja mjere. Ta je mjera izazvala i brojne kritike, od niske naknade do mogućnosti da pojedini, kratkovidni, poslodavci svakih godinu dana primaju novu osobu ili nove osobe na osposobljavanje umjesto da po osposobljavanju zaposle mladu osobu koja bi nakon godinu dana stručnog osposobljavanja trebala biti, kako nam sam izraz nameće, osposobljena za rad.
61 posto mladih zaposli se u roku od godine dana nakon stručnog osposobljavanja
Nakon što je ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić 10. studenog najavio određene pomake naprijed kad su u pitanju mjere zapošljavanja mladih u 2015., među kojima je medijsku pažnju najviše privukla informacija da će se mjesečna naknada za stručno osposobljavanje povećati s 1600 na 2400 kuna, kontaktirali smo Ministarstvo rada i socijalne skrbi kako bismo doznali više o mjerama u 2015. godini te o efektima dosadašnjeg provođenja mjera.
Prema glasnogovorniku Ministarstva, Krunoslavu Vidiću, svi koji u siječnju 2015. počnu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja, za to će primati mjesečnu naknadu od 2400 kn neto, a naknada će se od 1. siječnja povećati i onima koji su s osposobljavanjem počeli i ranije. Posebno je zanimljiv podatak da se prema podacima Ministarstva, naveo je Vidić, čak 61% mladih zaposli unutar godine dana nakon završetka osposobljavanja (25% u roku od tri mjeseca). - No puno više mladih se zaposli bez ikakvih mjera. U prvih 10 mjeseci ove godine (dakle do 31.10.2014.) ukupno se zaposlilo 91 828 osoba do 30 godina starosti. Od toga bez mjera 80 040, a uz mjere 11 788. Od tih 11 788 ukupno novouključenih od 1.1. 2014. u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je 8 022. Ako se pribroje i svi drugi koji su još uvijek od prošle godine u mjeri Stručnog osposobljavanja za rad trenutno aktivnih je 23 162 osobe – rekao je glasnogovornik. Ipak, svakako bi trebalo provjeriti koliko se od zaposlenih mladih zaposlilo u struci i koliki je iznos njihove plaće. Također, treba imati na umu i da brojni poslodavci ne ispunjavaju uvjete za korištenje neke od mjera.
Udruge kao poslodavci
Mjere mogu koristiti i udruge, odnosno mogu kao poslodavci koristiti paket mjera vezan uz stručno osposobljavanje te uz javne radove. Na pitanje zašto prema trenutnom sustavu samo privatni sektor, a ne i civilni, može dobivati državne potpore ako po završetku stručnog osposobljavanja zaposli mladu osobu, Vidić je dao idući odgovor: - Potpore za zapošljavanje imaju obilježja državnih potpora te su uređene nacionalnim zakonodavstvom kao i Uredbama EK koje smo obvezni direktno primjenjivati kao država članica EU. Od iduće godine biti će ostavljena mogućnost i udrugama da koriste državne potpore za zapošljavanje ukoliko mogu dokazati da osim neprofitnog dijela imaju i profitni dio odnosno da obavljaju ekonomsku aktivnost. Tada će korištenje potpora biti moguće, ali samo ukoliko se zapošljava u to profitnom dijelu. Neprofitni subjekti, naime, već koriste druge financijske potpore, donacije, pomoći iz javnih ili državnih izvora, a kumulacija potpora (posebno ovog tipa) nije dozvoljena. Ova pravila ne određuje Ministarstvo rada, niti HZZ već kako je navedeno, uredbe EK i zakonski propisi u nadležnosti Ministarstva financija koje kontrolira korištenje državnih potpora.
Poslodavci će se kontrolirati kao i dosad
Potaknuti slučajevima u kojima su se mladi žalili na izrabljivanje od poslodavaca tijekom stručnog osposobljavanja, zanimalo nas je hoće li se povećati sustav nadgledanja poslodavca: - Poslodavci se kontroliraju (postoje timovi za kontrolu pri HZZ-u). Svaka osoba koja tako radi može i sama prijaviti HZZ-u nepravilnosti na broj 01/612-6000 ili mail [email protected] te odustati bez posljedica o daljnjeg rada, pri tome osoba ne mora vraćati do tada isplaćen novac (koji je isplaćen samo njoj) i može ne prihvatiti stručno osposobljavanje bez ikakvih kaznenih odredbi. Taj oblik rada s pozicije nezaposlene osobe je dobrovoljan odabir. Ukoliko se navodi pokažu točni, poslodavac vraća neiskorišteni dio sredstava uplaćenih za zdravstveno i mirovinsko osiguranje – objasnio je Vidić.
Mjere zapošljavanja, podsjećamo, ne obuhvaćaju samo mlade, nego i osobe s invaliditetom i pripadnike drugih ranjivih skupina, a mogu se pronaći na službenoj stranici HZZ-a.