Mladi su ocijenili život u Splitu
Pogledajte rezultate velikog istraživanja o potrebama mladih! Život u Splitu ocijenili su trojkom, a evo što im još nedostaje.
Inicijativa Split grad za mlade zajedno sa suradnicima predstavila je u Banovini rezultate dosad najvećeg istraživanja o potrebama mladih u gradu Splitu. Istraživanje je provedeno u svrhu izrade Gradskog programa za mlade Grada Splita, a na konferenciji za medije sudjelovali su dogradonačelnik Bojan Ivošević, Goran Biličić iz udruge Info zona, Maša Cek iz udruge Delta, Lea Štambuk iz Savjeta mladih Grada Splita te Đordana Barbarić iz udruge MoSt.
Najveće istraživanje ikad provedeno u Gradu Splitu po pitanju mladih
- Ovo je najveće istraživanje ikad provedeno u Gradu Splitu po pitanju mladih. Još jednom hvala svima koji su se odazvali i ispunili online upitnik te sudjelovali u fokus grupama - uvodno je kazao dogradonačelnik Bojan Ivošević.
Zatim je Maša Cek iz udruge Delta koja je provela ovo istraživanje predstavila rezultate istraživanja.
- U istraživanju je sudjelovalo 1370 ispitanika od kojih je 62,20 % osoba ženskog spola. Prikupljeni podaci ukazuju na veliko nezadovoljstvo rješavanjem egzistencijalnih pitanja mladih u području rješavanja stambenog pitanja i zaposlenja. Također, mladi su ispodprosječno zadovoljni dostupnošću informacija u Splitu, a ukazali su i na potrebu većeg broja poslova za mlade koji su u sustavu školovanja, podrške mladima za stjecanje prvog radnog iskustva, kao i izravnog susreta s poslodavcima - kazala je Maša Cek.
Kao mjesto za život, mladi su Split ocijenili trojkom
Kao mjesto za život, mladi su Split ocijenili trojkom. Pri razmatranju oblika podrške u rješavanju stambenog pitanja mladi najkorisnijim smatraju one oblike koji će im u konačnici osigurati vlasništvo nad nekretninom. Ispitanici koji stanuju u Splitu uglavnom su zadovoljni infrastrukturnom opremljenošću i dostupnošću nužnih sadržaja, a ispodprosječno su ocijenili zelene površine, kao i dostupnost kulturnih sadržaja.
Mladi se Splitom uglavnom kreću bez prijevoza i osobnim automobilom, a rjeđe javnim prijevozom i sustavom javnih bicikala. Što se tiče zadovoljstva ponudom sadržaja za provođenje slobodnog vremena u Splitu, mladi su zadovoljni ponudom i raznolikosti sportskih i rekreativnih aktivnosti, a najmanje onom kulturnih aktivnosti. Također, istaknuli su potrebu za raznolikom i većom ponudom opcija za provođenje slobodnog vremena, kao i nižim cijenama takvih sadržaja - kazala je Maša Cek.
Cijene sportskih aktivnosti mladima su previsoke, a veći dio njih cijenio bi i niže cijene neformalnih edukacija i sportskih sadržaja. Što se tiče načina provođenja slobodnog vremena, mladi Splićani u okviru su Hrvatskog prosjeka.
Mladi ne vide Split kao grad koji ih potiče na sudjelovanje u društvu
- Zabrinjavajući je podatak da mladi ne vide Split kao grad koji ih potiče na sudjelovanje u društvu te nemaju osjećaj da se njihov volonterski rad cijeni od strane šire javnosti. Još manje smatraju da ih se potiče na angažman u zajednici, a uglavnom su stajališta da im nije omogućeno sudjelovanje u donošenju važnih odluka - kazao je Goran Biličić, predsjednik udruge Info zona koja je jedan od nositelja ovog projekta i koja već 15 godina radi s mladima i za mlade.
Kao probleme mladih Splićana većina ističe neodgovorno ponašanje u prometu, vršnjačko nasilje i bullying, uništavanje javnih dobara, klađenje i korupciju. Edukacija i informiranje te usvajanje zdravih navika se vidi kao glavni način povećanja sigurnosti mladih Splićana.
Svoj osvrt na rezultate istraživanja podijelio je dogradonačelnik Bojan Ivošević.
- Naglasio bih da je istraživanje provedeno u covid pandemiji i da je jedna od pozitivnih stvari koju vidimo zbližavanje obitelji i bolji odnosi među njima. Pozivam mlade da se još više uključe u dijalog s Gradom, a mi ćemo se pobrinuti i nastojati riješiti njihove probleme - kazao je Ivošević.
Što se tiče utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na mlade Splićane, ističu negativne promjene u simptomima depresije i anksioznosti, no svoje kapacitete za nošenje s promjenama ocijenili su iznadprosječno.
I 2006. godine istaknuti su gotovo isti problemi kao i danas
Svoj osvrt i usporedbu rezultata istraživanja iz 2016. godine dala je bivša predsjednica udruge MoSt.
- I 2006. godine kada je prvi put kreiran Gradski program za mlade istaknuti su gotovo isti problemi kao i danas u 2022. godini. Informiranje, javni prijevoz, kulturni sadržaj i sudjelovanje u odlučivanju problemi su koje vidimo i danas. Jedna razlika koja je vidljiva su egzistencijalna pitanja i edukaciju kao način sprječavanja rizičnih ponašanja - kazala je Đordana Barbarić.
Idući korak u realizaciji i izradi Gradskog programa za mlade je osnivanje radne skupine koja će izraditi i dati na javno savjetovanje nacrt novog Gradskog programa.