A kako se ti samopredstavljaš?

A kako se ti samopredstavljaš?

Poznavanje strategija samopredstavljanja je od velikog praktičnog značaja, jer svaka osoba s jedne strane želi vješto savladati ove strategije, a s druge strane, nastoji ih vidjeti i prepoznati u ponašanju svojih komunikacijskih partnera.

Bilo da idete na razgovor za posao, upoznajete nove suigrače ili pak želite prići osobi koja vam se sviđa, druga osoba će stvoriti neki dojam o vama. Taj početni dojam nije uvijek najtočniji, ali ga je obično teško preokrenuti ili poništiti i često bude temelj za daljnji odnos između dvije osobe.

Kako bi stvorili željeni dojam, ljudi svjesno i aktivno pokušavaju utjecati na to kako ih drugi opažaju, doživljavaju i interpretiraju. Da, dobro ste pomislili - svatko od nas koristi neke strategije samopredstavljanja. U slučaju da ste upravo negirali prethodno pročitanu rečenicu, evo i znanstvenog potkrepljenja - istraživanja su identificirala na desetke karakterističnih načina samopredstavljanja koji se u ovom području nazivaju taktikama samopredstavljanja. Taktike samopredstavljanja uključuju raznolika verbalna i neverbalna ponašanje u koja je uključena samo osoba koja se nekome predstavlja(samopredstavljač).

Poznavanje strategija samopredstavljanja je od velikog praktičnog značaja, jer svaka osoba s jedne strane želi vješto savladati ove strategije, a s druge strane, nastoji ih vidjeti i prepoznati u ponašanju svojih komunikacijskih partnera.

Najdetaljnija klasifikaciju strategija uključuje brojne taktike koje su klasificirane unutar četiri skupine strategija samopredstavljanja. 

A) Pozitivna samoprezentacija

Moto je ja sam dobar. Ova vrsta samopredstavljanja sadrži aktivno neagresivne radnje za stvaranje pozitivnog dojma o sebi.

Glavne taktike su sljedeće:
1. Uživajte u tuđoj slavi - temelji se na druženju s poznatim i cijenjenim ljudima
2. Povezanost s važnim i pozitivnim događajima - osoba se okarakterizira kao sudionik u nekom važnom događaju i pri tome naglašava značaj i važnost i događaja i ljudi s kojima je imao priliku komunicirati (primjerice - uključio sam se akciju Crvenog križa za pomoć starijima i nemoćnima u situaciji izolacije zbog koronavirusa)
3. Demonstracija utjecaja - osoba nadahnjuje druge mogućnošću velikih pozitivnih posljedica iz svog djelovanja. Ova je taktika posebno karakteristična za političare.
4. Demonstracija identifikacije s publikom - prilikom samopredstavljanja osoba nastoji istaknuti bliskost svojih pogleda, stavova i uvjerenja sa stavovima i uvjerenjima osoba kojima se predstavlja.

B) Uvredljiva samoprezentacija

Na temelju želje da izgleda dobro, osoba koja se samopredstavlja ponižava druge ljude. Ovo je agresivan način stvaranja željene slike, usmjeren na kritiku natjecatelja.

Ovdje vrijede sljedeće taktike:
1. Iznošenje negativnih informacija o drugima s ciljem stvaranja pozitivnije slike o samo sebi u odnosu na tu osobu. ·
2. Kritičko propitkivanje sugovornika, odnosno onoga što druga osoba izjavi - to stvara iluziju kompetentnosti govornika u odnosu na temu o kojoj se raspravlja.
3. Mijenjanje i preusmjeravanje teme razgovora prema sebi ili svojim jakim stranama

C) Izbjegavanje negativnog dojma

Cilj je ne izgledati loše. Osoba izbjegava priliku da stvori negativan dojam o sebi u interakciji s drugim ljudima.

Taktike korištene u ovom slučaju su sljedeće:
1. Izbjegavanje pozornosti javnosti
2. Minimalno samootkrivanje
3. Pažljivo samoopisivanje - osoba izbjegava govoriti o svojim nedostacima, već naglašava i opisuje svoja postignuća i preuzima zasluge (kako se ne bi našla u situaciji da može potvrditi svoje sposobnosti).

D) Obrambena samoprezentacija

Uključuje ponašanja koja su izvedena i poduzeta nakon što se dogodio neki nepoželjni događaj/situacija te osoba pokušava popraviti javnu sliku o sebi koja je već narušena ili pokušava zaustaviti narušavanje javne slike o sebi do kojeg još uvijek nije došlo, ali je izgledno da će se dogoditi.

Ovu strategiju karakteriziraju slijedeće taktike samoupravljanja:
1. Negiranje događaja
2. Promjena u tumačenju događaja - kako bi se umanjila negativnost njegove procjene. Osoba priznaje događaj, ali ga prikazuje na pozitivniji način.
3. Disocijacija - osoba podcjenjuje stupanj svog negativnog sudjelovanja u događaju, želi se disocirati od toga.
4. Obrazloženje - osoba inzistira na utvrđivanju zakonitosti svojih postupaka ili nudi argumente u svoju korist.
5. Isprike - osoba tvrdi da nije mogla drugačije jer nije mogla kontrolirati tok događaja.
6. Ispovijed i pokajanje - osoba daje obećanje da neće ponoviti pogreške.

Samopredstavljanje nije lažno predstavljanje sebe usmjereno na obmanjivanje drugih, već u većini slučajeva istinito predstavljanje sebe. Ono često sadrži i selektivan odabir informacija o sebi na način da navodi publiku na određene zaključke. Naime, osoba od više mogućih informacija, odnosno javnih slika o sebi koje ima u svojevrsnom repertoaru javnog ponašanja, izabire one za koje vjeruje da će u određenoj situaciji i s određenom publikom u najboljoj mjeri polučiti željene ciljeve. Svatko od nas skloniji je više nekim od ovih strategija, a nekima manje, no u određenim situacijama spremni smo koristiti više njih ako će nam omogućiti ostvarivanje željenog cilja. Naposljetku, naš izbor strategije samopredstavljanja ovisi mnoštvu čimbenika, između ostalog, o spolu, dobi, osobinama ličnosti, samopoštovanju, samomotrenju, socijalnoj anskioznosti, karakteristikama socijalne situacije i osobinama komunikacijskog partnera s kojim smo u interakciji.

IZVORI:
Amyaga N.V. Samootkrivanje i samopredstavljanje osobnosti u komunikaciji // Osobnost. Komunikacija. Grupni procesi. M., 1991.- S. 37-74.
Schutz A. Asertivni, uvredljivi, zaštitnički i odbrambeni stilovi samopredstavljanja: aTaxonomy // časopis za psihologiju interdisciplinarno i primijenjeno. 1997, vol. 132, str. 611-619.
https://www.poslovni-savjetnik.com/

Info zona Facebook