Zaustavite prokletstvo Katalinka

Zaustavite prokletstvo Katalinka

Na otvorenju spomen-svjetionika, reljefa i simbolične grobnice slavio je čitav Split. Pritisnuta je sklopka, svjetionik je bacio svjetlo i činilo se da će Katalinića brig postati brižno uređeni šumoviti park s modernim spomenikom...

    • Poznati splitski landmark na Katalinića brigu spomenik je svim našim palim pomorcima kroz povijest, a zaštićen je i kao spomenik kulture koji propada. Kao takav, spomenik je još jedan primjer nebrige za hrvatsku kulturnu baštinu i pomorsku tradiciju te degradacija splitskog urbanog identiteta. Aktualna inicijativa s potpisnicima iz čitave Hrvatske nastoji potaknuti početak njegove obnove za što ne postoje nikakve prepreke osim nedostatka političke volje.

      Mimoišla ga je sudbina Sustipana

      Na otvorenju spomen-svjetionika, reljefa i simbolične grobnice na Katalinića brigu 1958. godine, slavio je čitav Split. Osim prigodnog polaganja vijenca za sve pale mornare, kojima je spomenik posvećen, održana je i Jadranska noć s vatrometom, bukom brodskih sirena, tisućama posjetitelja i okićenim brodovima razasutima po splitskoj luci. Pritisnuta je sklopka, svjetionik je bacio svjetlo i činilo se da će, kao i svoj istočni pandan - rt Sustipan, Katalinića brig postati brižno uređeni šumoviti park s modernim spomenikom.

      Ipak, mimoišla ga je takva sudbina. Tome je dijelom kumovala i žanrovska nedefiniranost Katalinka. Za razliku od Sustipana, koji je od starog gradskog groblja postao ugodan perivoj s jasno definiranim granicama, na Katalinića brigu se kroz duži period nataložilo mnogo toga. U srednjem vijeku to je bila lokacija crkve Sv. Petra de Buctis, koju je smijenila gradnja goleme barokne utvrde, slične onoj na Gripama. Tada se Katalinića brig zvao rt Bačvice, a svoje današnje ime je dobio tek krajem 19. stoljeća, kada su uz njega i na njemu sagrađene goleme kuće obitelji Katalinić, poznatih vinara i trgovaca. Baroknu utvrdu je uništio usjek željezničke pruge, podiglo se nekoliko stambenih zgrada, a na kraju su svoje mjesto našli i uredi SOA-e, s ograničenim pristupom javnosti i dugom žičanom ogradom.

      Pogodila ga je granata onih koji su ga gradili

      Čitav prostor Katalinka već odavno nije za gradsku razglednicu. Slabo se održava, rasvjete gotovo da nema, na južnim hridinama su nabacane nezamislive količine smeća, a spomenički sklop Palom pomorcu je završio išaran sprejevima, ugašenog svjetla i popucale fasade. Svjetlo je zamrlo već 1991. godine, kada je svjetionik oštećen granatiranjem od strane iste Jugoslavenske ratne mornarice koja ga je tridesetak godina prije i podigla. Na tu tragediju je sjelo još dvadesetak godina sustavne nebrige Grada i građana da bi spomenik došao u ovakvo stanje.

      Svjetionik su osmislili arhitekt Ivan Carić i autor konstrukcije Paško Kuzmanić. To je visoki pravokutni toranj čistih, jednostavnih linija kojem su obje šire strane popunjene okruglim staklenim ciglama. Kroz njih se noću nekada prosijavalo ambijentalno svjetlo, a danju su pružale prirodno osvjetljenje stubištu kojim se dolazilo do glavne signalne rasvjete na vrhu tornja. Osim svjetionika, spomenički sklop se sastoji i od simbolične grobnice, s položenim kostima nepoznatog junaka poginulog na Visu i monumentalnog prošupljenog reljefa Meštrovićevog učenika i suradnika Andrije Krstulovića, koji stilizirano donosi prikaz mornara u borbi s morem.

      Na stranu različiti stavovi – nekima je trio svjetionik-reljef-grobnica zanimljiv primjer oblikovnog rješenja takve tematike u gradu i zemlji, a drugima nametljivi objekt koji narušava ljepotu Katalinka – ipak je činjenica da se radi o spomeniku palim pomorcima prema kojem se mora iskazati dužno poštovanje održavanjem prvotnog stanja i uređenjem okoliša spomenika. Danas je to, nažalost, samo oronuli, ugašeni svjetionik koji funkcionira kao nosač antena za mobilnu telefoniju, okružen loše održavanim parkom.

      Nakon raznih peripetija uglavnom uzrokovanih problemom financiranja ili konzervatorskim zabranama, tek se krajem 2011. godine ukazala nada u obnovu. Dogradonačelnik Jure Šundov je na želju Sindikata pomoraca Hrvatske odgovorio potvrdno i svečano obećao da će uređenje spomeničkog sklopa biti završeno do Sv. Nikole 2012. godine.

      Kako, unatoč obećanju, radovi još nisu počeli, inicijativa projekta 1POSTOZAUMJETNOST, čijem se apelu pridružilo niz stručnjaka i osoba iz kulturne javnosti iz čitave Hrvatske nastoji potaknuti pokretanje obnove čitavog spomeničkog sklopa na Katalinića brigu.

      Info zona Facebook