Kako prekinuti ljubavnu vezu?

Kako prekinuti ljubavnu vezu?

Nakon što se utvrde razlozi nezadovoljstva uvezi, postavlja se pitanje na koji način osoba svoga partnera obavještava o tome da želi prekid, odnosno kakve strategije ljudi koriste?

Neke od strategija koje su otkrila mnogobrojna znanstvena istraživanja su: pozitivan ton, verbalno udaljavanje, ponašajno udaljavanje, negativno usmjeravanje odnosa , opravdavanje, povlačenje/izbjegavanje, manipulacija i izravna konfrontacija.

Navedene strategije proizlaze iz dvije dimenzije: izravnost – neizravnost i usmjerenost prema sebi-usmjerenost prema drugima. Dimenzija izravnost-neizravnost odnosi se na to je li osoba koja je inicirala prekid veze to učinila na izravan ili neizravan način, odnosno je li koristila strategiju izravne konfrontacije ili strategiju povlačenja/izbjegavanja. Dimenzija usmjerenost prema sebi-usmjerenost prema drugima odnosi se na to nastoji li osoba koja je inicirala prekid veze zaštiti vlastite ili partnerove osjećaje, odnosno koristi li strategiju manipulacije ili strategiju pozitivnog tona.

Kako odabiremo strategiju?

Kao što se može vidjeti, ljudi na razne načine pokušavaju prekinuti vezu s partnerom, pa se nameće pitanje što je to što utječe na odabir određene strategije prekida?
Dostupna literatura navodi određene čimbenike koji mogu biti u podlozi odabira strategije kojom se želi prekinuti intimna veza. Jedan od čimbenika je razina bliskosti ili intimnosti. U skladu s tim, izravne strategije obično se koriste: kada u vezi postoji visoka razina bliskosti i intimnosti između partnera, kada se izvorom nezadovoljstva u vezi smatra neki vanjski čimbenik ili onda kada postoji želja za održavanjem kontakta s partnerom.
Sljedeći čimbenik koji utječe na odabir strategije je suosjećajnost (empatija). Prema tome, oni kojima je više stalo do partnerovih osjećaja češće će koristiti izravne strategije i strategije usmjerene prema drugima.
Vanjski čimbenici, kao što je potreba za preseljenjem zbog školovanja ili zaposlenja, povezani su s odabirom obzirnih strategija, odnosno onih koje su izravne i usmjerene prema drugima. S druge strane, kada se radi o izdaji ili nevjeri, partneri obično odabiru strategije koje su manje obzirne, odnosno one koje su usmjerene prema sebi.

Jednostran ili obostran prekid

Prekid intimne veze može biti iniciran od strane jednog partnera ili pak može biti obostran. Kada se radi o jednostranom prekidu, osoba koja ga inicira je obično usmjerena prema sebi, pri čemu ne postoji puno prilike za razgovor o očuvanju veze. Naravno da postoje i slučajevi kada postoje mogućnosti očuvanja veze, odnosno kada je partner koji inicira prekid veze spreman na razgovor jer je zabrinut za osjećaje druge osobe.

Kod obostranog prekida, s jedne strane može doći do atribucijskog sukoba, odnosno do toga da partneri okrivljuju jedno drugo za propast veze. S druge strane, često dolazi do pregovaračkog opraštanja koje je manje usmjereno prema sebi, pri čemu partneri raspravljaju o zajedničkoj krivnji i nekim vanjskim čimbenicima koji su doveli do prekida.

Četiri stupnja prekida

Važno je napomenuti da prekid nije trenutna odluka već proces koji traje te je moguće izdvojiti četiri stupnja prekida. Prekid započinje intrapersonalnim stupnjem kada pojedinac mnogo vremena provodi razmišljajući o nezadovoljstvu odnosom, nakon čega slijedi dijadni stupanj kada pojedinac raspravlja o prekidu s partnerom. Zatim dolazi do socijalnog stupnja, kada se prekid odluči objaviti drugim ljudima s kojima su partneri bliski. Posljednji je intrapersonalni stupanj u kojemu se pojedinac oporavlja od prekida i smišlja objašnjenje, odnosno pronalazi razloge zbog čega je do prekida došlo. Kada dođe do zadnjeg stupnja, nerijetko dolazi do pojave tzv. službene verzije prekida koja se iznosi drugim ljudima (npr.suradnicima i susjedima), a zapravo se razlikuje od prave (istinite) verzije.

Način na koji će partneri prekinuti svoj odnos puno govori o tome u kakvom će odnosu oni ostati, odnosno kakve će osjećaje imati jedno prema drugome nakon prekida. Mladi odrasli doživljavaju ljubavne veze važnim aspektima svog identiteta, socijalnog statusa i emocionalne sigurnosti pa je prekid veze vrlo često popraćen osjećajem tuge, boli, usamljenosti, ljutnje, frustracije. Međutim, reakcije na prekid veze ne moraju nužno biti negativne, kako to većina ljudi misli. U svakom slučaju intenzitet i trajanje emotivnih stanja koji karakteristično nastupaju nakon prekida, kao i reakcije na prekid, razlikuju se od čovjeka do čovjeka i u različitim vezama na predvidljiv i sistematičan način.

IZVORI:
Aronson, E, Wilson, T.D. & Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Baxter, L.A. (1982). Strategies for ending relationships: Two studies. The Western Journal of Speech Communication, 46,223–241

Info zona Facebook