Kako djeluju društvene mreže?

Kako djeluju društvene mreže?

Istraživanja su pokazala da kontinuiran priljev lajkova, shareova i subscribeova pokreće istu vrstu kemijske reakcije u mozgu poput kokaina.

Tisućama godina ljudska vrsta je gradila društvene mreže komunikacijom lice u lice. Razvojem tehnologije otkriveni su novi načini prenošenja poruka: od crkvenih zvona, dimnih signala, pisama, preko radija, televizije sve do virtualnih društvenih mreža.

Virtualne društvene mreže, poput Twittera, Instagrama i Facebooka, su online platforme koje omogućuju izradu poluprivatnih profila i povezivanje s velikim brojem korisnika. U 21. stoljeću, postale su temeljni način na koji milijarde ljudi primaju informacije i međusobno se povezuju. Danas, više od 50% ljudi diljem svijeta koristi barem jednu društvenu platformu. Ovaj postotak je značajno viši u razvijenim zemljama, a posebice u razbuktanoj epidemiji koronavirusa kada dio ljudi radi od kuće, a praktički sva djeca pohađaju virtualnu nastavu.

S obzirom na njihovu raširenost i sveprisutnost, postavlja se pitanje kako na nas djeluju društvene mreže?

Kada je izumljen telefon, mnogi su se oduševili demokratizacijom društva i povećavanjem socijalnih interakcija. S druge strane, neki su izražavali zabrinutost zbog gubitka privatnosti i rušenja tradicionalnih društvenih i moralnih vrijednosti (primjerice telefon je promijenio ritual udvaranja). Danas se ove primjedbe možda čine banalnim, ali zapravo nalikuju onima koje se upućuju i društvenim mrežama.

Jesu li društvene mreže još jedna banalna kockica u procesu globalizacije, ili za sobom nose ozbiljnije posljedice, posljedice kojih još uvijek nismo ni svjesni?

Društvene mreže djeluju na pojedinca prema vrlo sličnom obrascu kao i droge. Istraživanja su pokazala da kontinuiran priljev lajkova, shareova i subscribeova pokreće istu vrstu kemijske reakcije u mozgu poput kokaina. Neuroznanstvenici su lajkove usporedili s besplatnim, neograničenim i lako dostupnim injekcijama dopamina.

Kako izgleda sreća kad se uveća?

Svaka ovisnost za sobom vuče određene troškove pa tako i ova. Kako imamo potrebu prikupiti što više lajkova, odnosno pružiti mozgu što više dopamina, tako ćemo češće objavljivati besprijekorne i filtrirane verzije jedni drugih. Nedavna istraživanja otkrila su kako korisnici društvenih mreža vjeruju da su drugi sretniji i uspješniji nego što zaista jesu, pogotovo ako ih u stvarnom životu ne poznaju dobro. Iako su mnogi na spoznajnoj razini svjesni manipuliranja fotografijama i statusima, ponekad je teško isključiti vlastite osjećaje.

Kao posljedica ove moderne ovisnosti, razvili su se i novi oblici stresnih reakcija, koji za sobom nose tjelesne, psihološke i ponašajne promjene, a to su:
1. Strah od propuštanja (eng. fear of missing out) – oblik socijalne anksioznosti koji proizlazi iz uvjerenja da se drugi zabavljaju baš u trenutku u kojem osoba nije prisutna, a karakterizira ga učestalo provjeravanje obavijesti i poruka
2. Preopterećenje komunikacijom (eng. communication overload) – osjećaj preplavljenosti e-mailovima, porukama, obavijestima i ažuriranjima
3. Stres zbog pretjerane dostupnosti (eng. availability stress) – osjećaj krivnje i anksioznosti koji nastaje kao posljedica uvjerenja da pojedinac uvijek i svugdje mora biti dostupan
4. Strah od odbacivanja (eng. approval anxiety) – osjećaj nesigurnost i anksioznosti oko tuđih reakcija na naše fotografije, poruke i objave

Pretjerana upotreba društvenih mreža može uzrokovati opće nezadovoljstvo životom, ali i povećati rizik od razvoja psihičkih poremećaja poput anksioznosti i depresije. Djeca i adolescenti spadaju u posebno osjetljivu skupinu jer se njihove socioemocionalne vještine još uvijek u razvoju.

Istraživanje na Sveučilištu u San Diegu pokazalo je da srednjoškolci provode značajno manje vremena u društvenim aktivnostima – zabavama, odlazascima u kino, druženjima na zidiću; nego li srednjoškolci krajem 80ih. Adolescenti koji su odrasli uz društvene mreže, također imaju lošije socijalne vještine, više razine socijalne anksioznosti, veće stope depresije, negativniju sliku o tijelu te niže razine empatije i suosjećanja prema drugima.

Zaustavite Zemlju, silazim!

Naivno je govoriti o društvenim mrežama kao o isključivo štetnom ili isključivo korisnom tehnološkom izumu. Neupitno je da su se društvene mreže uvukle u sve pore društvenog života i da će se zbog svojih brojnih prednosti održati i u budućnosti. Kako bi izbjegli štetne posljedice, važno je osvijestiti i prepoznati kako na nas djeluju društvene mreže, povući strogu granicu između virtualnog i stvarnog života i u konačnici ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama.

U trenutku u kojem društvene mreže počnu narušavati fizičko i psihičko zdravlje te uzrukuju poteškoće u socijalnom funkcioniraju, svakako je važno potražiti stručnu pomoć.

Literatura:
1. Allen, S. (2019). Social media’s growing impact on our lives. American Psychological Association. http://www.apa.org/members/content/social-media-research
2. Christakis, N. A. (2010). Povezani: iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one utječu na naše živote. Zagreb: Algoritam.
3. Hilliard, J (2020) Social Media Addiction. Addiction Center. Dostupno na: https://www.addictioncenter.com/drugs/social-media-addiction/

Info zona Facebook