Istraživanje: Neshvaćena Bolonja

Istraživanje: Neshvaćena Bolonja

Studenti su nedovoljno mobilni i slabo informirani, većina ih ne zna čak ni što su ECTS bodovi, dok profesori previše čitaju na predavanjima i ne održavaju ih dovoljno redovno, pokazalo je istraživanje o Bolonjskom procesu.

Studenti su nedovoljno mobilni i slabo informirani, većina ih ne zna čak ni što su ECTS bodovi, dok profesori previše čitaju na predavanjima i ne održavaju ih dovoljno redovno, pokazalo je prvo istraživanje o Bolonjskom procesu na Sveučilištu u Zagrebu – piše tportal.hr.

Više od 90% studenata nije upisalo niti jedan kolegij na drugom fakultetu

Studija je pokazala da je većina studenata (48%) uglavnom zadovoljna kvalitetom studija, no broj izrazito zadovoljnih je manji od 10% dok je onih koji su niti zadovoljni niti nezadovoljni popriličan - oko 30%. Čak 71,2% studenata smatra da nemaju utjecaj na donošenje odluka koje se tiču izvedbe i organizacije studija kojeg pohađaju.

Iako bi Bolonja trebala poticati mobilnost tijekom studija, golema većina (91,6%) nije upisala niti jedan kolegij na drugom fakultetu, a još manje (1,5%) ih je iskoristilo mogućnost studiranja u inozemstvu. Kolegije na drugom fakultetu nisu upisali zbog nezainteresiranosti (35,9%) i neinformiranosti (35,2%), a nedostatak financijskih sredstava razlog je zbog kojih nisu studirali u inozemstvu kod 35,5% ispitnih studenata.

75% studenata ne dobiva nikakvu stipendiju, a 46% ih uz studij nikada ne radi

Studenti uglavnom smatraju da je ocjenjivanje objektivno, ali ne i potpuno. Na diskusije ili na razmišljanje o gradivu, barem ponekad, potiče ih više od 80% profesora. 85% studenata izjasnilo se da na njihovom fakulteta nema točno određenog termina za održavanje kolokvija nema, no na većini kolegija 40% studenata može položiti ispit putem kolokvija. Profesori pokazuju dobro poznavanje gradiva koje predaju, ali više od 70% ih ne održava redovito nastavu.

Studija je pokazala da velika većina od oko 75% studenata ne dobiva nikakvu stipendiju. Stipendiju u iznosu od 500 do 1000 kuna prima 68,5% studenata koji su ostvarili pravo na nju, dok je iznos stipendije 23,4% studenata manji od 500 kuna – sukladno tome 39,4% studenata smatra da ona nije ( 37,6%) ili uopće (39,4%) nije dostatna. Zanimljivo je također da manje od pola studenata (46,6%) uz studij nikada ne radi; ostali rade barem povremeno.

Studiju je provelo troje mladih sociologa Filip Čiček, Jegor Modrić i Jelena Rebić u sklopu projekta Bolonja koji je financiran putem natječaja za udruge mladih grada Zagreba, a podržali su ga MZOS, Institut za razvoj obrazovanja, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski Studiji, Forum za slobodu odgoja te brojni profesori. Istraživanje je provedeno na uzorku od 459 studenata treće godine dvanaest odabranih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a kao instrument istraživanja koristila se pismena anketa.

Info zona Facebook