I SDŽ će podupirati Erasmus?

I SDŽ će podupirati Erasmus?

Tema četvrte Kave sa Savjetom mladih bila je potpora studentima koji sudjeluju u Erasmus+ programu razmjene studenata.

Četvrta po redu Kava sa Savjetom mladih održala se 24. veljače u Klubu Zona. Ideja Kava je da se članovi Savjeta mladih, a i javnost, bolje informiraju o temama bitnim za mlade. Tema je ovog puta bila potpora studentima koji sudjeluju u Erasmus+ programu razmjene studenata. Uz predstavnike Savjeta mladih Grada Splita i županijskog Savjeta mladih, prisutni su bili predstavnici ESN-a i Ureda za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju, predstavnik Grada te mladi koji planiraju sudjelovati u Erasmus+ programu.

Erasmus je životno iskustvo, a evo kako funkcionira

Ana Batinić
, kao predstavnica ESN-a i Ureda za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju, za početak je objasnila kako ona vidi iskustvo sudjelovanja u Erasmus+ programu i što on uopće nudi studentima. Za nju je to jedno životni iskustvo i sudjelovanje na studentskim razmjenama bilo je bolje od očekivanog. Smatra da se na taj način potiče mlade da iskuse drugačije kulture, da vide kako funkcionira studij u drugim zemljama i da usporede to sa svojom zemljom. Objasnila je i kako izgleda proces prijave na Erasmus+ programe. Postoje dvije vrste Erasmus+ programa koji se provode na splitskom Sveučilištu - mobilnost i stručna praksa. Mobilnost podrazumijeva studij na fakultetu, a stručna praksa podrazumijeva rad na sveučilištu, institutu ili u nekoj firmi koja je spreman primiti studente.

Trenutačno je otvoren natječaj za studentsku mobilnost. Studenti se prvo prijavljuju na natječaj za financiranje Erasmusa, tj. da im se odobri određen iznos za sudjelovanje na programu. Ana je istaknula da iznos mjesečne potpore za Erasmus ovisi o tome u koju državu netko ide, a iznosi su podijeljeni u tri kategorije. Iznos od 550 eura je za države prve kategorije, one najskuplje kao što su na primjer Njemačka, Nizozemska i Irska. Isti iznos od 550 eura vrijedi i za države druge kategorije poput Španjolske, Portugala i država sličnog financijskog nivoa. Za države treće kategorije poput Češke i Poljske iznos potpore je 500 eura. Studenti se prijavljuju za određeni period. Obično je to jedan semestar ili jedna godina, ali moguće je prijaviti se za 2 do 12 mjeseci na svakoj razini studija - preddiplomskom, diplomskom i postdiplomskom. Studenti se prijavljuju na svom fakultetu i na razini Sveučilišta. Kada Sveučilište odobri prijavu za financiranje i jedan od tri izbora fakulteta koje je student naveo, nominiraju studenta za to strano sveučilište. Od tog trenutka studenti komuniciraju sa stranim sveučilištem o daljnjim koracima.

Na pitanje o administraciji i polaganju ispita nakon povratka sa mobilnosti, Ana je objasnila da se priznavanje predmeta razlikuje od fakulteta do fakulteta. Na Ekonomskom fakultetu je to organizirano na način da se glavni predmeti moraju poklapati 70% u sadržaju da bi se priznali i treba dobiti odobrenje od predmetnog profesora, dok se izborni predmeti mogu zamijeniti sa bilo kojim predmetom. U slučaju da se predmet ne može zamijeniti, može se dogovoriti s profesorom da se umjesto dolaska na nastavu napravi nekakav seminar, a ispit položiti nakon povratka sa razmjene. Drugi fakulteti imaju drugačija pravila, a na nekima čak nije moguće mijenjati predmete.

Prvi natječaj za potporu Erasmus+ studentima u Hrvatskoj danas je otvoren i za splitske studente koji nisu iz Splita

Tomo Šundov iz Ureda Grada predstavio je natječaj za dodjelu naknade dijela putnih sredstava studentima iz programa Erasmus+ studija. Natječaj, prvi takve vrste u Hrvatskoj, raspisan je 2018. godine, kao planirana aktivnost Gradskog programa za mlade. U početku se nije znalo koliki će biti odaziv. Dva glavna uvjeta su da je osoba koja se prijavljuje student Sveučilišta u Splitu i da je ostvario pravo sudjelovanja u studenskoj mobilnosti u sklopu Erasmus+ programa. Jedan od uvjeta u početku je bio i da student ima prebivalište u Splitu, ali od toga se odustalo nakon dva natječaja, tako da se svi studenti Sveučilišta u Splitu mogu prijaviti. U 2021. godini se ukupni iznos sredstava za natječaj povisio sa 150.000 na 200.000 kuna. Natječaj se raspisuje dva puta godišnje. Prvi puta se obično raspisuje krajem siječnja i traje najmanje 30 dana. Ovisno o iznosu koji se to tada potroši, natječaj može ostati otvoren i duže. U početku je znao biti i dva mjeseca otvoren jer nije bilo toliko zainteresiranih. Sada već ima preko 100 prijavitelja za ljetni semestar ove akademske godine. Natječaj koji se raspisuje u rujnu vezan je za iduću akademsku godinu.

Objasnio je kako izgleda procedura za prijavu na natječaj. – Išli smo na sve načine olakšati studentima – rekao je Šundov. Od dokumentacije je potrebno priložiti obrazac sa osnovnim informacijama, presliku osobne iskaznice, izjavu o GDPR-u, potvrda da je prijavitelj student Sveučilišta u Splitu, potvrda o mobilnosti te računi i kopije konvencionalnih karata. Svi papiri se mogu predati osobno u Pisarnicu u Banovini, poslati poštom ili mailom. Nakon toga, Odbor za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta provjera svu dokumentaciju koju su studenti poslali. Dokumentacija se može nadopuniti ako nešto nedostaje, osim putnih karata koje se ne mogu naknadno slati. Nakon provjere se izrađuje rang lista koju potpisuje gradonačelnik, sukladno putnim kartama, do 2000 kuna. Izrađuju se ugovori koji svaki student mora potpisati. Ono što je bitno kod prijave je da se studenti prijavljuju za aktualnu akademsku godinu. Tako se na siječanjskom roku mogu prijaviti i studenti na povratnom putovanju koji su na zimskom semestru aktualne akademske godine sudjelovali na mobilnosti u svrhu studija. Stručna praksa nije pokrivena ovim natječajem zbog ograničenih sredstava.

Na ovo se nadovezala Batinić i objasnila da je iznos potpore za stručnu praksu viši. Ove godine iznosi 720 eura, a za sljedeću godinu će iznositi 750 eura. Napomenula je kako uz iznose koje studenti dobiju u sklopu Erasmus+ programa, postoji i natječaj za dodatnu potporu sa 14 uvjeta koji studenti trebaju ispuniti.

I Županija bi mogla doprinijet, a dobrodošla je pomoć i u troškovima koji se ne odnose na putovanje 

Šundov je istaknuo kako se konstantno pokušava unaprjeđivat natječaj. Istaknuo je da iako iznos od 200.000 kuna ne zvuči kao mnogo, do sada je bio dovoljan. Po podatcima Ured za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju, ova godina je rekordna po broju prijavljenih studenata za studentsku mobilnost, a iduće godine bi broj mogao biti i veći. Nadodao je da bi se zbog toga moglo razmišljati o povećanju ovog iznosa.

Na pitanje jesu li uspjeli pokriti sve koji su se prijavili u dosadašnjim natječajima, Šundov je potvrdio da jesu. – Nije bilo problema nikakvih. Znalo je nekada i ostati sredstava. Ako su prošlo četiri tjedna i nitko se nije javio mi bi zatvarali natječaj - objasnio je. Istaknuo je i da nekima ne bude pokriven cijeli putni trošak ako iznos prelazi 2000 kuna.
Predstavnici županijskog Savjeta mladih predložili su da se u slučaju da se ovim natječajem ne bude moglo pokriti svim prijavljenima sve troškove putovanja, i županija doprinese i pomogne studentima pri pokrivanju tih troškova.

Batinić je istaknula kako nekada studentima nije dovoljna potpora od 550, odnosno 720 eura, koju dobivaju za studijsku mobilnost i stručnu praksu. Pogotovo jer potpora funkcionira tako da se 80% isplati prije odlaska, a 20% se isplati po povratku nakon što dokažete da ste ispunili sve obaveze iz learning agreementa. Posljednji mjesec često bude malo kritičan. Studenti koji idu na Erasmus ne mogu imati dvostruko financiranje iz Europskih fondova, ali ako dobivaju stipendiju Grada Splita ili bilo koju drugu stipendiju iz Hrvatske, to se ne smatra dvostrukim financiranjem. Zbog toga je predložila da bi se, uz postojeći natječaj Grada Splita koji pokriva dio putnih troškova, mogao osmisliti natječaj koji bi pomogao studentima općenito sa troškovima sudjelovanja u programima studijske mobilnosti i stručne prakse.

Studenti su manje zainteresirani za stručnu praksu, a natječaj Grada ne pokriva njihove troškove putovanja

Na pitanje koliki je interes za stručnu praksu među studentima, Batinić je rekla da je svakako manji nego za studijsku mobilnost. Objasnila je razliku između procesa prijave za studijsku mobilnost i stručnu praksu. Natječaj za studijsku mobilnost otvara se tri do četiri puta godišnje. U pravilu se u drugi mjesec otvara natječaj za iduću akademsku godinu i to ili za zimski semestar ili za ljetni semestar ili za cijelu godinu. Studenti se uglavnom prijavljuju za zimski semestar ili godinu dana na ovom roku. Potom se u peti mjesec opet otvara natječaj ukoliko je ostalo mjesta za ljetni semestar. U deveti ili deseti mjesec se ponovno otvara natječaj za odlazak na mobilnost u ljetnom semestru po bilateralnim ugovorima. Istaknula je kako Sveučilišta imaju potpisane ugovore o broju studenata koji mogu ići na mobilnost, ali koordinatori mogu otvarati dodatna mjesta ako je to potrebno.

Natječaj za stručnu praksu je konstantno otvoren i prijavljuje se na mjesečnoj bazi. Stručna praksa može se odraditi unutar 12 mjeseci nakon diplome, ukoliko se prijavite dok još imate status studenta. Ako se netko prijavi u prvi mjesec, sredstva počinju ići od drugog mjeseca. Kandidati se biraju po principu first come, first serve. Tko prvi preda zahtjev, prvi dobiva sredstva. Batinić je istaknula da za stručnu praksu morate imati manje-više sve spremno. Morate imati firmu, institut ili sveučilište koje vas je voljno prihvatiti, potpisanu izjavu od njih, definirane obaveze i treba se znati je li praksa plaćena ili ne. Spomenula je i mogućnost Zero granta. Studenti mogu ići na Erasmus i sami to financirati, bez potpore Sveučilišta, ako su udovoljili uvjetima.

Novac je najveći izazov, a ESN pomaže kod smještaja 

Postavilo se pitanje koje su pozitivne i negativne stvari doživjeli prisutni koji su sudjelovali u studijskoj mobilnosti. Svi su se složili da je nedostatak novca bio problematičan, ali unatoč tome, sve drugo je bilo jako pozitivno. Na pitanje o traženju smještaja, prijedlog je da se studenti jave lokalnoj sekciji ESN-a. ESN djeluje u 42 države svijeta. Batinić je napomenula da Erasmus nije vezan samo za države Europske unije. Tu je još šest država koje su programske države (Srbija, Turska, Sjeverna Makedonija, Lihtenštajn, Island i Norveška) i partnerske države izvan EU koje imaju potpisan Erasmus charter for higher education te se za njih financijska potpora računa pomoću kalkulatora udaljenosti. Kada se traži smještaj, svaka sekcija ESN-a ima za svoje područje najbolje opcije. Najčešće imaju popis ljudi koji inače iznajmljuju Erasmus studentima i njihove kontakte što uvelike olakšava potragu.

Druženje se nastavilo i nakon završene Kave. Informacije i upiti su se razmijenili uz opuštenu atmosferu. Savjet mladih čuo je mnogo informacija i prijedloga te sigurno dobio ideje za svoj rad. Ako vas zanima čime se bave, zapratite ih na Instagramu i vidimo se na sljedećoj kavi! Na Instagramu, Facebooku i Tik-Toku pratite i inicijativu Split grad za mlade.

Kava sa Savjetom mladih realizira se u sklopu projekta "ZaLet Savjeta mladih" kojeg u partnerstvu provode Info zona i Grad Split, a financira se kroz program Erasmus+.

Info zona Facebook