Generacija A niče u Dubrovniku

Generacija A niče u Dubrovniku

Generacija A naziv je projekta udruge Bonsai namijenjenog mladima u Dubrovniku, a predstavila ga je voditeljica Nikolina Zore.

Dubrovačka udruga za razvoj civilnog društva Bonsai Dubrovnika lansirala je, početkom ove godine, projekt po imenom Generacija A. Projekt je namijenjen mladim, aktivnim građanima koji su željni zabavnih, edukativnih i kulturno-umjetničkih aktivnosti. O svemu je više rekla voditeljica projekta Nikolina Zore.

A kao aktivni mladi

Namjera ove udruge koja postoji osam godina jest da informira mlade i potakne ih na aktivno uključivanje u različite segmente društvenog života u svojoj zajednici:
-Želimo ih putem tribina potaknuti da razmišljaju o onome što najčešće nazivamo društvenim problemima a tiče se mladih, zatim na kreativno stvaranje i izlaganje putem izložbi i na jedan konstruktivan oblik zabave, pub kvizove – pojašnjava Nikolina.

Teme tribina su aktivizam, neformalno učenje, nasilje u vršnjačkim vezama mladih i mladi s manje mogućnosti, dok će se pub kvizovi i izložbe dotaknuti volonterstva i ljudskih prava općenito. Aktivnosti su namijenjene mladima od 15 do 30 godina, ali ne štete ni starijima - govori Nikolina i dodaje da generacija u imenu označava način da identificiramo neku grupu mladih ili da se ta grupa sama identificira s tim terminom, a A se odnosi na sve ono što ima veze s ovim projektom: aktivizam, aktivni mladi, A kao početak nove generacije, igra riječi i simbola s anarhističkim A.

Edukacija o identitetu i socijalnoj uključenosti

Čuli smo više i o treningu o socijalnoj isključenosti čiji je cilj unaprijediti sposobnost sudionika da prepoznaju barijere društvenoj uključenosti:

-Trening će u prvom dijelu potaknuti sudionike na propitivanje društvene iskonstruiranosti identiteta, kao i prepreka koje identitet može predstavljati u ravnopravnom sudjelovanju u društvu na dnevnoj bazi. Drugi dio omogućit će identificiranje sistema koji generiraju prepreke, te uvesti raspravu o načinu i sredstvima njihova prevladavanja – kaže Nikolina.

Istaknula je pitanja kojima će se sudionici baviti: koji su aspekti identiteta, tko ga konstruira i kako savladati prepreke društvenoj uključenosti, kako prestati biti dio problema i postati dio rješenja, a kroz njih će ih voditi Ivan Matić, politolog i sociolog s iskustvom rada s mladima u Mađarskoj i Hrvatskoj.

Projekt traje tijekom cijele 2016. a, po riječima njegove voditeljice, ideja je da zaživi i dalje se proširuje te prijavljuje na natječaje s obzirom na potrebe mladih u zajednici i kapacitete same udruge.

Lokalna zajednica mladima ne posvećuje dovoljno pažnje

Svaki put kada se razgovara o mladima, neizbježno je dotaći se njihove aktivnosti, odnosno pasivnosti:
- Nije jednostavno o tome govoriti jer se to često svodi na generalizaciju ako nemamo prave statističke podatke ili/ i povratnu informaciju većeg broja mladih. Rekla bih da mladi nisu dovoljno inicijativni u zajedničkom djelovanju koje teži boljitku zajednice i tu ima dosta razloga. Spomenut ću samo dva: gotovo isključiva orijentiranost lokalne zajednice na turizam (business razvoj) i kontinuirani nedostatak bavljenja mladima, njihovima potrebama i njihovim boljitkom od strane sustava (barem do unatrag 5 godina).

Kao pokazatelje nekakvih pomaka Nikolina navodi nove udruge mladih osnovane u zadnje 2-3 godine (Maro i Baro, Futura, SKAC...), program Mladi i Grad skupa gdje surađuju neke udruge te više prijavljenih mladih volontera u Bonsaiu. Teže je animirati one u dobi od 15 do 30 godina nego srednjoškolce jer su oni već uključeni u sustav, a za alternativnu i glazbenu scenu koju su činili mladi smatra da je bila živahnija krajem devedesetih i početkom 2000-ih; danas kao da je impuls za stvaranje više "uspjeti" nego "reći što misliš ili osjećaš".

Nije lako biti mlada osoba u Dubrovniku, ali…


- Dubrovnik kao grad nije lak za život, posebice mladih. Prilično je skup, a funkcionalnost nekih dijelova grada tako je osmišljena da mladi nemaju previše razloga ili uvjeta da u njima borave. Mislim da se mladi najviše žale na zatvorenost sredine/ ljudi, veliku prometnu udaljenost od većih gradova u Hrvatskoj i srednjoj Europi te nedovoljno mogućnosti za razvoj mlade osobe u smislu obrazovanja i posla-odgovorila je na pitanja o životu mladih u Dubrovniku.

Ipak, mišljenja je da situacija ipak ide na bolje:
- Čini se da iz godine u godinu imamo veći broj Erasmus studenata na razmjeni u Dubrovniku. Mi u Bonsaiju vjerujemo da druženje i razmjena iskustava sa mladima iz drugih dijelova svijeta može biti samo na korist mladima u Dubrovniku.

Kako još Bonsai aktivira mlade?

Od ostalih aktivnosti koje udruga Bonsai realizira putem programa Volonterskog centra Dubrovnik, a koji se tiču mladih, jesu edukacije Menadžment volontera i Biti volonter, program poduke djece iz socijalno osjetljivih obitelji Subota za učenje, a preko Burze dobrote - online baze volonterske ponude i potražnje mogu se naći prilike za volontiranje.

Bonsai je partner udruzi ESN Dubrovnik na projektu Budućnost bez granica koji informira i privlači mlade na sudjelovanje u studentskim razmjenama i volontiranje van RH putem europske volonterske službe.

-Partneri smo i na europskom projektu VOLCAR u kojem s belgijskim i nizozemskim partnerima radimo na izradi vodiča koji će mladima pomoći da "prevedu" svoje volonterske kvalifikacije na tržištu rada, a kroz projekt Volonterski program po mjeri fokusiramo se na jačanje volonterskih i organizacijskih kapaciteta udruga čiji su korisnici psihički bolesne osobe i osobe oboljele od demencije – nabraja Nikolina.

Svake godine organiziraju festival Treće uho. Ovogodišnji, šesti po redu, predstavit će Australiju. Festival je prilika za volontiranje mladih u PR-u, community managmentu, organizaciji događanja, ali i za učenje, zabavu i upoznavanje novih ljudi i dalekih kultura.

Ovaj je sadržaj nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 03/15 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Info zona Facebook