Donosi li novac sreću?

Donosi li novac sreću?

Kada gledamo na razini pojedinaca, povezanost novca i sreće nije toliko snažna koliko bi očekivali te izgleda da nije u potpunosti linearna. Jednostavnije rečeno, povećanje novca povećava osjećaj sreće i zadovoljstva kada je riječ o ljudima koji nemaju dostatnih materijalnih sredstava, ali već kod umjerenih, prosječnih primanja povećanje novca prati znatno manji rast sreće i zadovoljstva te se ta veza još više smanjuje kod ljudi s bitno većim primanjima.

Kada pitamo ljude što im je najvažnije u životu najčešće se među visokim prioritetima spominje upravo sreća. Međutim, koji je put do sreće-sastoji li se on u stjecanju materijalnih sredstava i dobara, posjedovanju lijepih stvari, ugleda, statusa i moći ili je pak ključ u nekom potpuno drugom putu? Odnos novca i sreće oduvijek je intrigirao čovjeka. Suvremena znanstvena istraživanja pružaju nam pomalo iznenađujuće podatke o tom odnosu, ali daleko od toga da postoji jednoznačan odgovor na pitanje je li novac važan?.

Povezanost novca i sreće 

Naime, novac i sreća su zaista povezani, ali taj odnos je kompleksan. Prije svega, države s najsretnijim stanovnicima su gotovo u pravilu one bogatije (poput Finske, Danske, Švedske), najmanje sretne su one u ekstremno siromašnim zemljama (poput Afganistana i Južnog Sudana), a bogatstvo nacije je najbolji prediktor zadovoljstva životom. Međutim, tu je važno napomenuti kako veća sreća kod državljana bogatijih zemalja proizlazi i iz drugih odrednica poput uređenog političkog i socijalnog sustava, niske razine korupcije, visoke stope zaposlenosti, ekonomske stabilnosti, demokracije te ravnopravnosti građanstva. Kada gledamo na razini pojedinaca, povezanost novca i sreće nije toliko snažna koliko bi očekivali te izgleda da nije u potpunosti linearna. Jednostavnije rečeno, povećanje novca povećava osjećaj sreće i zadovoljstva kada je riječ o ljudima koji nemaju dostatnih materijalnih sredstava, ali već kod umjerenih, prosječnih primanja povećanje novca prati znatno manji rast sreće i zadovoljstva te se ta veza još više smanjuje kod ljudi s bitno većim primanjima. Ljudi koji žive u teškim ekonomskim uvjetima su izloženi znatno većem stresu, riziku od bolesti, slabijim mogućnostima obrazovanja i napredovanja te je očekivano da će oni biti u prosjeku manje zadovoljni i sretni životom od njihovih vršnjaka s boljom ekonomskom situacijom, ali to ne znači nužno da su oni u potpunosti nesretni. Istraživanje napravljeno u Calcutii, gradu u kojem ljudi žive u ekstremnom siromaštvu i bijedi, najbolje pokazuje kako precjenjujemo važnost novca za sreću. Istraživači su ispitivali stanovnike tog grada o njihovom općem zadovoljstvu životom kao i zadovoljstvu pojedinim životnim područjima. Pokazalo se da iako je opće zadovoljstvo životom niže od prosječnoga, zadovoljstva pojedinim područjima poput odnosa s ljudima, morala i slike o sebi su pozitivnog predznaka. Iako bi očekivali da će ekstremno siromaštvo i bijeda dovesti do demoralizacije, očajavanja i depresivnosti, izgleda kako i u najcrnjim zakucima ljudskog stila života postoji svrhovitost i smislenost. Dio o odnosu novca i sreće možemo zaključiti tvrdnjom da onda kada osoba ima umjerena materijalna primanja te zadovoljene bazične psihofizičke potrebe povećanje novca igra sve manju ulogu u njezinom ukupnom osjećaju sreće.

Osobni odnos prema novcu i psihološka dobrobit

Nije samo važna količina novca već i odnos prema njemu-postoje indikacije kako povećana orijentiranost na materijalno svoju cijenu plaća lošijim mentalnim zdravljem. Materijalizam, odnosno, izrazito visoko vrednovanje novca i stvari povezanih s njim, dovodi do smanjene psihološke dobrobiti i zadovoljstva životom. Isto se može objasniti činjenicom da brojni materijalisti ulažu velike količine vremena u posao i pokušaj izgradnje bogatstva da putem zanemare ostale stvari neophodne za dobro psihološko funkcioniranje-poput slobodnog vremena, socijalnih odnosa i osobnog razvoja. Drugo, ljudi se s vremenom lako naviknu na određene iznose te im stoga nikada nije dosta bez obzira o kojim povećanjima u dobicima se govorilo. Konačno, ljudi često koriste uspoređivanje s drugima oko sebe kako bi vidjeli gdje je njihov položaj na zamišljenoj crti uspjeha, novca i sreće. Bez obzira koliko materijalisti stjecali novca, uvijek će postojati netko u okruženju tko ima više te to dovodi do začaranog kruga pokušaja natjecanja s drugima kojem se ne nazire kraj. Važan aspekt odnosa prema novcu je i način na koji ga trošimo. Nije bitan toliko iznos plaće koju dobijemo na račun svaki mjesec koliko je to odnos između tog iznosa i naših želja i potreba. Čak i visoko iznadprosječna plaća može izgubiti svoj smisao ako je troši osoba koja ima prevelike prohtjeve u vezi odjeće, kozmetike, auta, putovanja itd. S velikim prohtjevima i aspiracijama isprva basnoslovni iznos mjesečnih primanja se ubrzo stanjuje i može prerasti u dugove. S druge strane, nešto skromniji mjesečni prihodi u kombinaciji s manjim potrebama mogu dovesti do većeg zadovoljstva i racionalnijeg trošenja.

Imamo li krivo poimanje o tome što nas zapravo usrećuje?

Na kraju ovog našeg kratkog pregleda odnosa materijalnih primanja i sreće, možemo zaključiti kako često imamo krivo poimanje toga što nas zapravo usrećuje. Veliki dio populacije troši znatne količine vremena, fizičke i psihičke energije kako bi stjecali što više novca jer svaki put kada ostvare prethodno zacrtani plan shvate da postoje još veći iznosi i da će ih baš dostizanje tog cilja usrećiti, što se naposljetku ne dogodi. Nemojmo dozvoliti da nas utrka za materijalnim resursima zaslijepi i odvede na krivi put ka sreći. Ponekad je dovoljno samo zaviriti u sebe i shvatiti da su stvari koje nas najviše usrećuju upravo tu oko nas, ali ih u ovom nemilosrdnom žrvnju suvremenog načina života i materijalističkih imperativa previdimo.




Info zona Facebook