Dom: društveno-kulturni centar

Dom: društveno-kulturni centar

Predstavljanje projekta To trebamo - to radimo, koji tematizira otvorenost i slobodu arhitektonskog prostora, poslužilo je i kao platforma za raspravu o budućnosti splitskog Doma mladih kao društveno-kulturnog centra.

Predstavljanje projekta To trebamo – to radimo održano je 25. listopada u splitskom Domu mladih, u organizaciji Platforme Doma mladih u sklopu festivala Platformat na kvadrat. Riječ je o projektu koji predstavlja Hrvatsku na najvažnijem bijenalu arhitekture u svijetu – onom Venecijanskom, a osmislila ga je četvorka u sljedećem sastavu: Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Emina Višnić i Slaven Tolj, a u Splitu su ga predstavili Peračić i Veljačić.

Prošlost i mogućnosti Doma mladih


Budući da je Dom mladih jedan od tri javna kulturna prostora na temelju kojih je projekt oblikovan, ne čudi što je predstavljanje projekta organizirano upravo u njemu. Predstavljanje je otvorila Blanka Čop, koordinatorica Platforme Doma mladih, koja je dala presjek povijesti zauzimanja i korištenja dijelova Doma mladih od različitih društvenih grupa i pojedinaca te njegove uloge u splitskoj nezavisnoj, izvaninstitucionalnoj kulturi. Time je ujedno najavila fokus rasprave, a to je mogućnost uspostavljanja društveno-kulturnog centra u Domu mladih.

Nastavio je, zatim, Peračić, koji je istaknuo da je ovogodišnji Bijenale stavio naglasak upravo na socijalno osjetljive arhitekture koje ulaze u dijaloge, komunikacije i prilagodbe različitim društvenim skupinama pa je i njegov tim, u skladu s temom, odlučio predstaviti trodijelni projekt, koji obuhvaća tri prostora, a koje karakteriziraju otvorenost i sloboda arhitektonskog prostora, ali i mogućnost za nove oblike organizacije.

Budućnost Doma mladih: trajno otvoren za novo


Prvi je upravo Dom mladih karakteriziran fragmentiranošću dijelova prostora, koji se prirodno oblikuju u autonomne cjeline. Osim toga, kako je istaknuo Peračić, riječ i o trajno nedovršenom projektu koji ima određenu dozu grubosti, inspirativnosti i fleksibilnosti. Ove karakteristike Doma mladih Peračić smatra i uputom za daljnje postupanje vezano uz organizaciju i uređenje: fragmentirani sadržaji koji se realiziraju autonomno i simultano u prostoru koji je trajno otvoren za intervencije, prilagodbe i nove eksperimente – ovako Peračić vidi budućnost Doma.

Zagrebačka tvornica Jedinstvo: program ogromnog intenziteta

Drugi je projekt tvornica Jedinstvo u Zagrebu koja putem Močvare i POGON-a ostvaruje program ogromnog intenziteta s kojim se malo koji drugi kulturni prostor može mjeriti. Slično Domu, i ovdje se prati priroda samog prostora i njegove upotrebe pa se tako, u skladu s postojećim pravilnim i racionalnim rasterom, nastavlja s prostornim proširivanjem i daljnjim razvijanjem programa.

MMSU u Rijeci: korak po korak prema novom prostoru

Treći je projekt Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci koji bi se, nakon što je već dulje smješten u za to neadekvatan prostor na 4. katu knjižnice, trebao samostalno preseliti u H zgradu kompleksa Benčić. Kao i Split i Zagreb, i Rijeka pokazuje određene kulturne specifičnosti koje se pokazuju i u prostoru, od njegovog golog izgleda do načina njegova funkcioniranja i upotrebe. I ovaj je projekt trenutno u procesu polagane realizacije po principu „korak po korak“ u skladu s financijskim mogućnostima.

Direktno uključivanje zajednice u funkcioniranje prostora

Takav pristup uređenju kulturno-umjetničkog prostora podrazumijeva vrlo precizno dugoročno planiranje, istaknula je Miranda Veljačić. Naime, s jedne je strane potrebno (barem minimalno) osposobiti prostor za trenutnu upotrebu, a s druge je potrebno izbjeći intervencije koje će kasnije biti suvišne ili rušene. Ono što je zajedničko ovim trima projektima jest da ih karakterizira direktno uključivanje interesne (u ovom slučaju, umjetničke i kulturne) zajednice u rješavanje infrastrukturnih i programskih problema te da pokazuju potrebu ostvarivanja dijaloga i eventualno dogovornog zajedničkog upravljanja kulturno-umjetničkim prostorima. Odnosno, karakterizira ih uvjerenje da bez kvalitetne suradnje civilnog društva sa institucijama koje službeno upravljaju navedenim prostorima nema mogućnosti njihova kvalitetnog odgovaranja potrebama kulture i društva u cjelini.

Osim toga, postoji i cijeli niz strukovno-specifičnih karakteristika, od novog načina pristupanja prostoru (napuštanje modernističke ideje zatvorenih, konačnih prostora i razvijanje arhitekture nedovršenosti) do novog shvaćanja kulture i društvenosti.

Uz sve te sličnosti, postoji, naravno, i niz razlika: od tipa organizacije do samog izgleda prostora, zbog čega ovaj projekt funkcionira i kao ogledni presjek kulturne scene u Hrvatskoj, istaknuo je Peračić.

Hibridna organizacija za hibridne prostore: civilno-javno partnerstvo

Nakon Peračićeva izlaganja, otvorena je najavljena rasprava o primjerenom načinu vođenja i organizacije ovakvih tipova otvorenih arhitektura. Pritom je osnovna teza da je hibridnom prostoru potrebno pristupiti i s hibridnim organizacijskim shemama. Jednu od takvih shema predstavljaju društveno-kulturni centri.

Oni su, kao novi, hibridni oblik civilno-javnog partnerstva, prepoznati kao odgovor na transdiciplinarne i transsektorske potrebe i kulturne scene i društva. Na sadržajnom planu takav tip partnerstva naglašava potrebu stvaranja zajedničkog prostora koji će biti u funkciji šire društvene namjene i otvoriti se dijelovima civilnog društva i/ili nezavisne kulture koji su podzastupljeni u tzv. mainstream programu. S druge strane, na organizacijskom planu omogućava demokratizaciju načina upravljanja putem hibridnih institucija.

Pozitivne prakse i različite modele ovakvog tipa organizacije u drugim europskim zemljama iznio je sociolog Mirko Petrić koji je napomenuo da je iz prisutnih modela potrebno naći onaj koji će odgovarati specifičnim lokalnim potrebama i mogućnostima.

Splitu treba društveno-kulturni centar


Raspravi se pridružio i Joško Jerončić, ravnatelj Multimedijalnog kulturnog centra, ustanove koja odlukom Grada Splita upravlja Domom mladih. Jerončić je istaknuo dobru suradnju s različitim udrugama, ali i naglasio potrebu ozbiljnog i odgovornog upravljanja Domom mladih. Također je rekao da se upravo ovih dana, nakon konačnog mapiranja svih prostora, odvijaju razgovori između MKC-a i udruga okupljenih u Platformu Doma mladih oko mogućeg zasnivanja društveno-kulturnog centra.

Kako se pokazalo u raspravi, ovaj tip organizacije javnog i kulturnog prostora, koji bi odgovarao na šire društvene potrebe, Splitu je svakako potreban, no potrebno ga je unaprijed kvalitetno osmisliti u odnosu na zakonske i praktične okvire i mogućnosti.


Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 03/15 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.




Info zona Facebook