Azimut je mnogo više od kluba
– To je mjesto koje je pokrenulo jednu iskru nakon što je grad u industrijskim godinama sustavno uništavan; konačno je dao neku novu nadu da grad neće bit pustinja - objasnila je Dea Redžić simboliku Azimuta.
U ponedjeljak navečer na ljetnoj se pozornici šibenskog kluba Azimut održao, kao i svakoga tjedna ovoga ljeta, sve popularniji pub kviz u organizaciji Kluba šibenskih studenata u Zagrebu. Ovoga puta, međutim, Šibenčani svih generacija nisu došli samo demonstrirati znanje iz šest kategorija, već mirno pokazati značaj kluba koji se u godinu i pol dana postojanja svojim kulturno-glazbenim programom i suradnjom s većinom šibenskih festivala profilirao u izrazito važnog aktera urbane scene u Šibeniku.
– Ovo je jedna spontana reakcija mladih u Šibeniku koji su zapravo reagirali na nešto što se događa zadnjih 20 godina. Došli smo ovdje pokazati paljenjem svjetla da nismo onaj mrak kakvim nas biskup Ivas naziva – istaknula je Dea Redžić, pokretačica Facebook-grupe na kojoj su brojni korisnici protekla dva dana iskazali podršku klubu i kulturnoj sceni u Šibeniku. – To je mjesto koje je pokrenulo jednu iskru nakon što je grad u industrijskim godinama sustavno uništavan; konačno je dao neku novu nadu da grad neće biti pustinja, da ćemo se moći na nekoj drugoj razini zabavljati a ne, kao što nam je godinama bio jedini izbor, sjest na zidić i uzet pivo – objasnila je ona.
Među gomilom okupljenih bio je i Igor Bergam, predsjednik udruge P.A.R.K., koji nam je kroz primjer suradnje njegove udruge s Azimutom ilustrirao što taj klub znači za Šibenčane. – Kao i većina udruga, pogotovo mladih, u Šibeniku, nemamo svoj prostor. Zapravo, sve udruge koje se bave promicanjem kulture imaju taj problem. Mnoštvo mladih prepoznalo se u Azimutu i stvarno su nam pomogli u većini naših projekata kako mogu – na vanjskom i unutarnjem stageu radili smo koncerte i izložbe, sajam udruga, warm up party za fetivale, logistiku... – rekao je Igor i istaknuo da je, dok se ne osigura prostor za udruge u kojem bi se mogli organizirati koncerti, Azimut utočište za one koji žele raditi kulturni program u gradu.
– Ne želimo svaštarit, ne želimo raditi nekakve programe samo da bi nešto šuškalo u lokalu, da bi nešto sviralo, nego nastojimo paziti da to bude kvalitetno, ne samo bendovi koji tu dolaze nego općenito program. Radimo i izložbe, radionice, raznorazne stvari. Kao nekakav mali kulturni centar – rekao nam je Đorđe Katalinić, suvlasnik kluba. – Ova lokacija dogodila se slučajno, dogodilo se da je taj prostor bia prazan, mi smo se zainteresirali... ništa posebno – objasnio je Katalinić i dodao da Azimut podržava sve subkulture. – Bilo je i punk koncerata, i dead metala, evo klasika još nije bila, nije se još nitko javia, ali bilo je i jazza i bluesa... Dakle podržavamo kompletnu scenu.
Rad kluba očito je ostavio duboki dojam na stanovnike Šibenika jer ih se više stotina – teško je reći koliko, ali procjene se kreću od šesto do tisuću – okupilo kako na stepenicama ispod katedrale sv. Jakova tako na štekatu i travnjaku pred klubom. Dvojezični (pitanja su na hrvatskom i engleskom) kviz oborio je dosadašnji rekord od 31 ekipe; 38 četveročlanih ekipa upustilo se u okršaj, a neki od sudionika su bili posebno inspirirani za nazive ekipa, pa su se tako natjecale i Duge cijevi, Biskupova izvanbračna djeca te Sve biskupove pečenjare.
– Šibenčani svih generacija došli su i podržali Azimut. Ne želimo da se ugasi, ne želimo da se vanjska pozornica gasi, želimo da bude kao i proteklih godinu dana – bogat kulturno-glazbeni program , nije bilo nikakvih incidenata. Publika koja tu dolazi nisu nikakvi narkomani, pijančine... Dolaze normalni ljudi koji se tu zabavljaju, popiju piće, sudjeluju u kvizovima, slušaju koncerte... Tu smo došli da damo podršku Azimutu i da pokažemo da se nešto takvo u Šibeniku ne smi ugasiti pa makar to bila direktiva biskupa, Karamarka , pape Frane i ne znam koga! – sumirao je Igor.