Posjetite "Splitski salon"
Cilj ovogodišnjeg salona bio je provokativnom povjesničarsko umjetničkom tezom - fenomenološkim pristupom krajoliku kao likovnom žanru, te intrigantnom galerijskom prezentacijom (poput prethodnog 33. Splitskog salona) isprovocirati diskurs šire javnosti, te realizirati kvalitetan kulturni sadržaj zanimljiv likovnoj publici...
Od 8. do 30. studenog HULU-Split organizator je 34. Splitskog salona pod naslovom "Pejzaž u suvremenoj likovnoj umjetnosti i kulturi - Između fetiša i ideologije", velike likovne izložbe pod izborničkim vodstvom povjesničara umjetnosti i ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci Branka Franceschia. Izložba okuplja radove 30 umjetnika, poznatih aktera na hrvatskoj likovnoj sceni, s namjerom da istraži oblike i načine eksploatacije teme pejzaža u suvremenoj vizualnoj umjetnosti i kulturi.
Izložbom se ujedno želi bez diskriminacije, a kroz objedinjujući likovni žanr, predstaviti totalitet izražajnih mogućnosti kojima se umjetnici danas koriste tretirajući temu krajolika. Tako se raspon radova kreće od hiperrealističkog slikarstva i tehnike ulja na platnu preko fotografije, audio - video i prostornih instalacija, dokumentacije land art projekata i umjetničkih akcija, video projekcija sve do vizualne komunikacije jumbo plakata /rad umjetnika Željka Kipkea postavljen na billboardu pročelja zgrade Akvarija/.
Tema pejzaža, danas je, naime, jedan od najeksploatiranijih, a ujedno i komercijalno najisplativijih žanrova likovne produkcije. Unutar diskursa vizualne kulture ovakav se razvoj izrazito očituje upravo u mediteranskom kulturnom bazenu gdje je zbog svoje istinske ljepote krajolik, uz kulturnu baštinu, nekoć bio faktor izgradnje identiteta da bi danas postao fokusna točka ekonomije zasnovane na turističkoj eksploataciji okoliša i nasljeđa. Nakon što je prevlašću apstraktne umjetnosti pejzaž dokinut kao relevantna tema umjetničkog stvaralaštva, suvremena umjetnička praksa, polazeći od postavki konceptualne i angažirane umjetnosti, ponovno ga reafirmira kao metaforu ne samo civilizacijskog već i opstanka uopće.
Izložba je pozivnog karaktera, a što je simptomatično za pejzaž u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, izbornik Branko Franceschi pratio je kroz radove tridesetoro umjetnika, otkrivajući vrlo opsežan raspon i složenost našeg odnosa prema fizičkom prostoru u kojem živimo.
Uz predstavljanje mahom recentnih radova svih generacija umjetnika, izložba nije zaobišla niti primjere u kojima se eksploatacijsko-nostalgičarski diskurs tretira anonimno /radovi anonimnih autora galerije "Aster", te powerpoint prezentacija anonimne e-mail poruke "...i mi konja za trku imamo"/.
Umjetnički radovi bit će predstavljeni publici u prostoru budućeg gradskog akvariju u sklopu kupališnog kompleksa Bačvice.
Kao organizatoru, cilj nam je bio provokativnom povjesničarsko umjetničkom tezom - fenomenološkim pristupom krajoliku kao likovnom žanru, te intrigantnom galerijskom prezentacijom /poput prethodnog 33. Splitskog salona/ isprovocirati diskurs šire javnosti, te realizirati kvalitetan kulturni sadržaj zanimljiv likovnoj publici.
Salon se ostvaruje uz potporu sredstava Službe za kulturu grada Splita, te Ministarstva kulture RH.
Sudionici:
Alan Alebić, Ana Bilankov, Anonimni autor, Boris Cvjetanović, Ivo Deković, Braco Dimitrijević, Alen Floričić, Petar Grimani, Zvjezdana Jembrih, Željko Kipke, Zlatko Kopljar, Andreja Kulunčić, Tomislav Lerotić, Hana Letica, Antun Maračić, Željko Marović, Dalibor Martinis, Toni Meštrović, Zvonimir Mihanović, Zdravko Milić, Dan Oki, Vanja Pagar, Mateo Perasović, Ivo Pervan, Renata Poljak, Ivan Posavec, Sanja Sašo, Žarko Violić, Mirjana Vodopija, Vlado Zrnić