Ocijeni: + -

Sustav platnog prometa u EU?

Kakve promjene se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju očekuju unutar sustava platnog prometa, odnosno konkretno, hoće li transakcije preko žiro računa pravne osobe registrirane u zemlji članici Europske unije biti jednako tretirane i jednostavne kao da se radi o pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj?

Pitali smo:
 
Ocijeni: + -

U EU prekogranične transakcije

Zakonom o platnom prometu (Narodne novine, br. 133/2009, dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. uređeno je obavljanje kunskih i deviznih platnih transakcija u zemlji i inozemstvu, pružanje platnih usluga, pružatelji platnih usluga, obveze informiranja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje i o pruženim platnim uslugama te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga. Spomenuti zakon dostupan je na internet stranici Hrvatske narodne banke www.hnb.hr, u rubrici Propisi/Zakoni.

Zakon o platnom prometu u potpunosti je usklađen s Direktivom 2007/64/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu kojom se mijenjaju i dopunjuju direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ, te kojom se ukida Direktiva 97/5/EZ. Navedena direktiva pruža pravnu osnovu za oblikovanje unutarnjeg platnog tržišta i ima za cilj uspostavljanje sveobuhvatnih pravila koja će se primjenjivati na sve platne usluge u Europskoj uniji, te omogućuje da izvršenje prekograničnih plaćanja između država članica Europske unije bude jednostavno, učinkovito i sigurno kao i izvršenje nacionalnih plaćanja.

Člankom 2. navedenog zakona su, između ostalog, definirane međunarodne i prekogranične platne transakcije. Navedene platne transakcije razlikuju se ovisno o mjestu poslovanja pružatelja platnih usluga. Naime, kod međunarodnih platnih transakcija jedan pružatelj platnih usluga posluje u Republici Hrvatskoj, a drugi prema propisima treće države. Treća država je do pristupanja Republike Hrvatske u EU svaka strana država, a nakon pristupanja ona država koja nije članica EU. Do pristupanja Republike Hrvatske EU sve platne transakcije prema drugim državama smatraju se međunarodnim platnim transakcijama, pa se na njih primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu koje se odnose na međunarodne platne transakcije.

Nakon pristupanja Hrvatske EU, platne transakcije u kojima jedan pružatelj platnih usluga posluje u Hrvatskoj, a drugi prema propisima druge države članice EU, postaju prekogranične platne transakcije i na njih će se, danom pristupanja EU, početi primjenjivati odredbe članka 43. stavci 5. do 9. i članka 46. stavka 4. Zakona o platnom prometu.

Naime, od trenutka pristupanja Hrvatske EU sva plaćanja u eurima prema državama članicama EU i unutar granica Hrvatske izvršavaju se najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana (danas je za takve platne transakcije, sukladno članku 43. stavcima 3. i 4. navedenog zakona, rok izvršenja najkasnije do kraja četvrtog radnog dana za nacionalne platne transakcije odnosno do kraja trećeg radnog dana za međunarodne platne transakcije). Napominjemo da od trenutka pristupanja Republike Hrvatske EU rokovi izvršenja za sve druge valute i nadalje ostaju do kraja trećeg (za međunarodne platne transakcije i za prekogranične platne transakcije u valuti treće države), odnosno četvrtog radnog dana (za nacionalne platne transakcije u valuti treće države ili u valuti država članica koja nije euro ili službena valuta Republike Hrvatske), uz mogućnost da pružatelji platnih usluga imaju različite naknade za provođenje takvih transakcija.

Također, Uredbom br. 924/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća o prekograničnim plaćanjima u Zajednici kojom se ukida Uredba br. 2560/2001 propisano je i da sve naknade koje pružatelj platnih usluga određuje za prekogranične platne transakcije u eurima prema bilo kojoj državi članici EU trebaju biti jednake naknadama koje se naplaćuju za odgovarajuće domaće platne transakcije. Uredba u cijelosti obvezuje i izravno se primjenjuje na sve države članice Europske unije od 1. studenoga 2009., a u Republici Hrvatskoj stupa na snagu od trenutka pristupanja EU.

Navedenom uredbom se također naglašava potreba standardizacije prekograničnih plaćanja od strane pružatelja platnih usluga. S tim u vezi propisana je obveza upotrebe IBAN-a (međunarodni broj bankovnog računa) i BIC-a (identifikacijska šifra banke) do rokova propisanih ovom uredbom. Isto tako, člankom 4. stavkom 4. ove uredbe propisano je da poslovni subjekt koji prima plaćanja obuhvaćena uredbom treba svojim klijentima priopćiti svoj IBAN i BIC svojeg pružatelja platnih usluga za sve izdane račune za robu i usluge.

Napominjemo i da su - prema odredbama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Narodne novine, br. 111/2005.) - plaćanje i naplata u devizama za tekuće poslove između rezidenta i nerezidenta dopušteni pri izvozu i uvozu robe i usluga. Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom za izvoz ili uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili računom za uslugu. Međutim, navedenom odlukom i dalje su propisani poslovi između rezidenta i nerezidenta koji moraju biti izvršeni u kunama.


S poštovanjem,
Dejana Rebernik
Ured za odnose s javnošću

Odgovorio: Hrvatska narodna banka, dana: 11/12/2012.
Čekali smo: 7 dana
 


EU Ovaj projekt financira EU Poslušaj priloge Euformiraj se!